Osam najupečatljivijih političkih događaja u 2016. godini

Dmitrij Vinogradov/RIA Novosti
RBTH Hrvatska vam predstavlja pregled najupečatljivijih političkih događaja 2016. godine koji su na neki način vezani za Rusiju - od rata u Siriji do ubojstva ruskog veleposlanika.

1. Sirijska operacija

I pored toga što je Vladimir Putin u ožujku 2016. godine izjavio da je operacija u Siriji (pokrenuta u rujnu 2015. godine) "u cjelini realizirana" i naložio da se dio vojnog kontingenta povuče, de facto je Rusija nastavila sa sudjelovanjem u sirijskom konfliktu. Podrška koju su ruske trupe pružile sirijskoj vojsci omogućila je ponovno uspostavljanje kontrole nad dijelom teritorija.

Istovremeno je Rusija zajedno s drugim zainteresiranim zemljama u više navrata pokušavala pomiriti sirijske vlasti s oporbom. Tako je 27. veljače uz posredovanje Moskve i Washingtona bilo proglašeno primirje koje je trajalo nekoliko mjeseci - sve do srpnja, kada su otpočele žestoke borbe za Alep.

Moskva je pokušavala reanimirati mirovni proces, ali je on otežan time što je Obamina administracija štitila sirijsku oporbu, a nije htjela ili mogla pokazati gdje se ta oporba nalazi i tko su njezini predstavnici. Rat je nastavljen i regularna sirijska vojska je krajem 2016. godine preuzela kontrolu nad većim dijelom Alepa, drugog po veličini grada u zemlji. Pored toga su u ožujku ruske zračno-svemirske snage pomogle sirijskoj vojsci da oslobodi od terorista Islamske Države drevnu Palmiru. Međutim, u prosincu su teroristi ponovo ušli u taj grad iskoristivši situaciju u kojoj su Sirija i Rusija koncentrirale sve snage na Alep.

 

2. Razmjena Nadežde Savčenko za ruske zarobljenike

Nadežda Savčenko, pripadnica oružanih formacija Ukrajine, uhićena je na teritoriju Rusije u ljeto 2014. godine i gotovo dvije godine je provela u ruskom istražnom zatvoru. U Rusiji je osuđena za ratni zločin jer je sudjelovala u ubojstvu ruskih novinara u Donbasu. S druge strane, u Ukrajini je tretirana kao nacionalni heroj i zastupnica parlamenta.

Izvor: Artjom Geodakjan / TASSIzvor: Artjom Geodakjan / TASS

Osuđena je na 22 godine zatvora, a zatim je 26. svibnja 2016. godine zamijenjena za ruske zarobljenike Jevgenija Jerofejeva i Aleksandra Aleksandrova, koji su uhićeni na teritoriju Ukrajine i osuđeni za "vođenje agresivnog rata".

Otkako se vratila u Ukrajinu Savčenko igra ulogu jedne od najupečatljivijih i najoštrijih zastupnica u parlamentu, kritizira vladu, izjavljuje kako je spremna postati predsjednica i poziva na pregovore s nepriznatim republikama DNR-om i LNR-om. Njezino puštanje na slobodu je pokazalo da i pored loših odnosa Rusija i Ukrajina ipak mogu postići dogovor po nekim pitanjima.

 

3. Pomirenje s Turskom

Kada se predsjednik Turske Recep Erdogan 28. lipnja ispričao Vladimiru Putinu za obaranje ruskog zrakoplova u studenom 2015. godine, u odnosima dviju zemalja, koji su zbog spomenutog incidenta bili u užasnom stanju, došlo je do zaokreta za 180 stupnjeva. Rusija je ponovno uvela čarter letove za Tursku i ukinula dio ekonomskih sankcija uvedenih poslije incidenta. U Tursku su se vratili ruski turisti, a u listopadu su obje zemlje potpisale dugo očekivani sporazum o izgradnji plinovoda "Turski tok".

Izvor: ReutersIzvor: Reuters

Promijenjena je i službena retorika. Primjerice, Vladimir Putin je 2015. godine okarakterizirao incident s obaranjem aviona kao "udarac u leđa od strane suradnika terorista", a u kolovozu je rekao da je Turska prijateljska zemlja s kojom Rusija ima "jedinstvene odnose". Putin se u 2016. godini tri puta sastao s Erdoganom. Njegov glasnogovornik kaže da su odnosi dvojice čelnika ponovno "zasnovani na povjerenju".

Međutim, 19. prosinca 2016. godine u Ankari je brutalno ubijen ruski veleposlanik Andrej Karlov. Atentat su snimale kamere, a izvršio ga je islamist koji je izbačen iz policijskih struktura odmah nakon neuspješnog pokušaja državnog prevrata i svrgavanja Recepa Erdogana. Pripadnici policije su likvidirali atentatora na licu mjesta i samim tim otežali daljnju istragu. Rusija je do daljnjeg obustavila proceduru ukidanja bezviznog režima za državljane Turske, ali u cjelini gledano i ruske i turske vlasti su dale do znanja da ovaj događaj neće osujetiti proces poboljšanja bilateralnih odnosa dviju zemalja.

 

4. Pooštravanje protuterorističkih zakona

Krajem lipnja je ruski parlament usvojio paket zakona koje su Dumi podnijeli zastupnica Irina Jarovaja i senator Viktor Ozerov. Paket zakona je usmjeren na borbu protiv ekstremizma. Novim paketom zakona je u Kazneni kodeks dodan član "nepriopćavanje o zločinu", granični uzrast kaznene odgovornosti smanjen je na 14 godina, a operatori mobilne telefonije obvezuju se da u određenom razdoblju čuvaju telefonske pozive i prepisku korisnika, i da ih stavljaju na raspolaganje specijalnim službama u slučaju potrebe.

Irina Jarovaja / Izvor: Anna Isakova/TASSIrina Jarovaja / Izvor: Anna Isakova/TASS

U ruskom društvu je bilo i onih koji nisu pozdravili ovaj zakon. Među njima su Vijeće za ljudska prava i pojedini građanski aktivisti. Pojedini borci za ljudska prava su kritizirali nove zakone zbog njihove navodne represivnosti, a mobilne telefonije za to što će rezultat tih zakona biti veća cijena telefonskih usluga. Pa ipak, vlast smatra da je ovaj paket zakona neophodan za osiguranje sigurnosti, tako da je predsjednik Vladimir Putin potpisao novi zakon.

 

5. Doping skandal

Nepunih mjesec dana prije početka Olimpijade u Rio de Janeiru, izvjesni odvjetnik Richard McLaren objavio je 18. srpnja "izvješće" o dopingu u ruskom sportu zasnovano na tvrdnjama bivšeg sportskog dužnosnika Grigorija Rodčenka, koji je pobjegao iz Rusije i krije se u SAD-u. U spomenutom dokumentu se bez dokaza tvrdi da je Ruska antidopinška agencija surađivala s Ministarstvom sporta RF i Federalnom službom sigurnosti RF u prikrivanju pozitivnih doping analiza. Odvjetnik McLaren tvrdi da su ruski sportaši koristili doping i na olimpijadama u Londonu i Sočiju.

Izvor: ReutersIzvor: Reuters

Ruske vlasti odbacuju umiješanost u doping aferu. Međunarodni olimpijski odbor je, međutim, u izvjesnoj mjeri podlegao pritisku, tako da ruska reprezentacija nije u punom sastavu otišla na Olimpijadu u Rio. Sudjelovanje je zabranjeno pojedinim sportašima koji su imali problema s dopingom u prošlosti (premda su zbog toga već jednom bili kažnjeni), i cijeloj atletskoj reprezentaciji Rusije, iako mnogi ruski atletičari nikad nisu imali problema s dopingom. Spomenuti odvjetnik McLaren je u prosincu objavio i drugi dio svog opusa, prema kojem je doping koristilo preko 1000 ruskih sportaša. Preostaje vidjeti hoće li pojedine sportske federacije i Međunarodni olimpijski odbor reagirati i na ovu novu publikaciju.

 

6. Trijumf "Jedinstvene Rusije" na parlamentarnim izborima

Pobjeda vladajuće stranke "Jedinstvena Rusija" na parlamentarnim izborima nije bila iznenađenje. Ova stranka se asocira s Vladimirom Putinom i pobjeđivala je na svim izborima na kojima je sudjelovala. Međutim, 18. rujna je postavila novi rekord osvojivši 343 mjesta u parlamentu (od ukupno 450), što je većina koja može mijenjati Ustav i koja omogućuje "Jedinstvenoj Rusiji" da donosi zakone bez sudjelovanja drugih frakcija u parlamentu.

Izvor: Aleksej Družinjin / TASSIzvor: Aleksej Družinjin / TASS

Za razliku od prethodnih izbora (2011.), ova pobjeda "Jedinstvene Rusije" nije bila praćena masovnim prosvjedima, između ostalog i zbog toga što se vlast ovoga puta mnogo bolje pripremila za izbore.

Na ove parlamentarne izbore izašlo je 47,88 posto stanovnika. Šefica Središnjeg izbornog povjerenstva smatra da su izbori bili otvoreni i pošteni.

 

7. Promjene u odnosima sa SAD-om

Odnosi između Moskve i Washingtona su tijekom cijele godine bili nestabilni. Često su se smjenjivali periodi relativnog mira i oštre retorike. Konflikt dviju svjetskih sila doživio je vrhunac nakon rujanskog neuspješnog pokušaja da se situacija u Siriji riješi mirnim putem. Rusija je optužila SAD za pružanje potpore teroristima, a Bijela kuća i State Department su odgovorili da Rusija ubija sirijske građane štiteći diktatora Asada. Vladimir Putin je svojim ukazom suspendirao sporazum sa SAD-om o zajedničkom uništavanju plutonija, i samim tim je zamrznuo suradnju u sferi nuklearnog razoružavanja.

Izvor: Getty ImagesIzvor: Getty Images

Pored toga, američki mediji su optužili Rusiju za miješanje u američke izbore i za hakerski napad na servere Demokratske stranke, pa čak i za pružanje izravne potpore kandidatu Donaldu Trumpu. Ruski dužnosnici su odbacili te optužbe.

Obostrana kritika je znatno splasnula 8. studenog, kada je Donald Trump izabran za 45. američkog predsjednika. On je tijekom predizborne kampanje u više navrata izjavio da s Rusijom treba surađivati ​​i da jako poštuje Putina kao utjecajnog lidera. Krajem prosinca Trumpov tim nije uvrstio Rusiju u popis faktora koji predstavljaju opasnost po sigurnost SAD-a, što je prvi konkretan korak u smjeru najavljenog poboljšanja odnosa s Moskvom (ranije je Rusija službeno tretirana kao velika prijetnja američkoj sigurnosti).

 

8. Prvi put uhićen ministar

Tijekom proteklih godina su se u Rusiji na optuženičkoj klupi zbog korupcije našli gradonačelnici, guverneri, zamjenici ministra, ali ovo je u povijesti Rusije prvo uhićenje aktualnog ministra. To se dogodilo 14. studenog 2016. godine kada je tadašnji ministar ekonomskog razvoja Aleksej Uljukajev uhićen zbog iznuđivanja mita u visini od 2 milijuna dolara od naftne kompanije "Rosneft".

Izvor: Максим Блинов / РИА НовостиIzvor: Максим Блинов / РИА Новости

Istražni organi navode da je ministar prijetio kompaniji "Rosneft" sabotažom kupnje kontrolnog paketa dionica naftne kompanije "Bašneft". Javnost je vrlo pozitivno reagirala na ovo uhićenje. Mnogi su konstatirali da je vlast napokon objavila pravi rat korupciji.

S druge strane, bilo je onih koji su branili Uljukajeva i koji su njegovo uhićenje doživjeli kao borbu različitih klanova za vlast. Po njihovom mišljenju, ministar je mogao upasti u zamku koju mu je postavila konkurencija. Sada se Uljukajev nalazi u kućnom pritvoru, gdje čeka suđenje i nema pravo komunicirati s medijima.