Kissinger bi mogao pomoći Trumpu da izgladi odnose s Kremljem

Henry Kissinger /

Henry Kissinger /

AP
Popularne njemačke novine objavile su članak u kojem tvrde da je bivši američki državni tajnik Henry Kissinger izrazio spremnost da posreduje između Kremlja i Washingtona kako bi pomogao popraviti odnose između Rusije i SAD-a. Ruski stručnjaci smatraju da je kompromis o ključnim pitanjima poput Ukrajine moguć, ali samo uz sudjelovanje Kijeva.

Prema pisanju njemačkog Bilda, bivši američki državni tajnik Henry Kissinger mogao bi nakon inauguracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa postati posrednik između Moskve i Washingtona. Publikacija se poziva na razne europske obavještajne agencije, koje svoje informacije temelje na izvorima iz Trumpovog tima.

Prema pisanju Bilda, Kissinger ima svoje vlastito viđenje toga kako izgraditi odnose s Moskvom na novi način. Osim toga, na temelju Kissingerovih prijedloga Trump namjerava ukinuti sankcije protiv Rusije.

Bivši državni tajnik također ima svoje viđenje toga kako riješiti sukob u istočnoj Ukrajini i pitanje Krima.

"[Kissingerova] ključna ideja leži u tome da će Rusija jamčiti sigurnost u istočnoj Ukrajini... U zamjenu, Zapad se neće miješati u krimsko pitanje", piše list.

Sam je Trump ranije govorio da će se u slučaju pobjede na predsjedničkim izborima "pozabaviti pitanjem Krima". Međutim, nije rekao ništa o tome da bi Krim mogao priznati ruskim teritorijem. Istovremeno je izvor u ruskom parlamentu za Gazetu.ru rekao da se nedavno susreo s članovima Trumpovog tima u Europi koji su mu rekli da nova administracija namjerava "zatvoriti" pitanje Krima. Nema govora o diplomatskom priznavanju Krima, no u praksi će se Sjedinjene Države pomiriti s takvim stanjem stvari.

 

Je li "krimski konsenzus" moguć?

Ranije je direktor grupe Kissinger Associates Inc. i bivši viši suradnik administracije predsjednika Georgea Busha mlađeg Tom Graham za Gazetu.ru rekao da bi SAD i Rusija mogle formirati svoj vlastiti "krimski konsenzus". Prema njegovim riječima, to će biti moguće kada obje strane shvate da su "rusko-američki odnosi" važniji od problema Krima.

Politolog Ivan Kurilla, amerikanist i profesor na Europskom sveučilištu u Sankt-Peterburgu, smatra da je moguće da Rusija dobije određene ustupke po pitanju Krima.

"Mnogi misle da bi Sjedinjene Države mogle pogurnuti Rusiju da regulira situaciju u Donbasu u zamjenu za ublažavanje stava po pitanju Krima. Uvjeren sam da neće postojati scenarij 'priznavanja' Krima bez suglasnosti Ukrajine, no moguć je baltički scenarij, u kojem SAD pola stoljeća nije priznao sovjetsku aneksiju Estonije, Latvije i Litve, no to nije utjecalo na sovjetsko-američke odnose", rekao je stručnjak.

 

Kremlj pokazuje odobravanje

Kremlj bi pozdravio sudjelovanje bivšeg američkog državnog tajnika Henryja Kissingera u obnovi rusko-američkih odnosa, rekao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

"Kissinger je i dalje jedan od najmudrijih političara, jedan od najinteligentnijih stručnjaka koji vlada najdubljom stručnošću u pogledu ruskih poslova i rusko-američkih odnosa ", izjavio je Peskov 27. prosinca.

 

Patrijarh svjetske diplomacije

Profesor Ivan Kurilla podsjetio je na to da je 1973. Kissinger uspio dogovoriti povlačenje američkih vojnika iz Vijetnama, na čijem su teritoriji praktički međusobno ratovali SSSR i SAD, koji su podržavali suprotne strane.

"Razgovori su se održavali u tajnosti, u Parizu, a novinare su hraniti raznim lažnim informacijama o tome zašto je Kissinger putovao tamo. Patrijahu svjetske diplomacije tajne operacije nisu strane", rekao je stručnjak.

"Osim toga se sjećam i s kakvim je autoritetom on izrekao sljedeču rečenicu tijekom proslave 200. obljetnice rusko-američkih diplomatskih odnosa 2007. godine: 'Naši su odnosi stari 200 godina. Aktivno sam sudjelovao u njih 50.'"

Bivši američki državni tajnik je usprkos svojoj poodmakloj dobi (sada ima 93 godine) doista zadržao svoj utjecaj na američku politiku i susreo se s Trumpom, kao i s drugim republikanskim kandidatima tijekom preizborne kampanje. Kissinger je 1973. godine dobio Nobelovu nagradu za mir zbog svoje uloge u sklapanju pariškog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Vijetnamu.

Izvorni članak na ruskom jeziku.