Stručnjaci: Ruski vojni vrh protiv predaje Kurilskih otoka Japanu

Uništeni japanski tenk tijekom bitke za Šumšu na Kurilima.

Uništeni japanski tenk tijekom bitke za Šumšu na Kurilima.

Phil DeFer (Flickr.com)
Moguća pojava vojnih baza SAD-a na teritoriju Kurilskih otoka, u slučaju da oni budu predani Japanu, ugrozit će sigurnost Rusije, ali ruski vojni stručnjaci sagledavaju i druge, isto toliko važne razloge zbog kojih ne treba pristati na kompromis s Japanom po pitanju Južnih Kurila.

Uoči Putinova posjeta Japanu u japanskim medijima su se pojavila priopćenja da Tokio ne isključuje mogućnost razmještanja vojnih baza SAD-a na Kurilskim otocima, ukoliko oni budu predani Japanu.

Po riječima neimenovanih izvora lista Asahi, glavni tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Japana obavijestio je rusku stranu da postoji takva mogućnost.

Razmještanje vojnih baza SAD-a na Kurilskim otocima, ukoliko oni budu predani Japanu, ozbiljno će ugroziti obrambenu moć Rusije, smatraju ruski vojni stručnjaci.

Čak i ako ruska strana uspije dobiti određene garancije od Tokija i isključi tu mogućnost, gubitak dijela Kurilskih otoka je u suprotnosti s interesima Ministarstva obrane Rusije, tvrde stručnjaci.

Prema službenom stavu Moskve, Rusija nema teritorijalnih problema s Japanom. To je u više navrata izjavio predsjednik Vladimir Putin.

Putin o sporu oko Kurilskih otoka: Rusija ne trguje teritorijimа

 

Izlaz na ocean

Položaj Kurilskih otoka je takav da oni omogućuju Rusiji potpunu kontrolu ulaska u Ohotsko more, potvrdio je načelnik sektora za vojnu politiku i ekonomiju Ruskog instituta za strateška istraživanja (RISI) Ivan Konovalov.

S obzirom na to da su ruske strateške nuklearne podmornice bazirane na Kamčatki, predaja dijela Kurilskih otoka Japanu neće se odraziti na njihov pristup Tihom oceanu, smatra Dmitrij Safonov, vojni komentator lista Izvestija. S druge strane, to može stvoriti probleme ruskim brodovima baziranim u Vladivostoku, tvrdi stručnjak.

"U najgorem slučaju Japan može zabraniti prolazak ratnih brodova kroz te tjesnace. To, naravno, nije kritično. Postoje i druge morske luke, ali će onda biti potrebno mijenjati orijentaciju i razvijati novu infrastrukturu. Ruski vojni vrh svakako to želi izbjeći", slaže se Maksim Starčak, znanstveni suradnik Centra za međunarodnu i obrambenu politiku Sveučilišta u Queensu.

Po njegovim riječima, mogućom predajom dijela otoka Japanu Ministarstvo obrane će dobiti dodatne obveze vezane za unošenje izmjena u pravilnik o prolasku brodova kroz mnogobrojne tjesnace, kao i za suradnju s japanskom stranom po tom pitanju.

"[Čak i] zatvaranjem tjesnaca Rusiji neće biti presječen izlaz u ocean, ali će izmjene u pravilniku biti suviše komplicirane i predstavljat će financijsko opterećenje, tako da nitko [u Ministarstvu obrane], naravno, o tome ne razmišlja ozbiljno", kaže Starčak.

 

Vojna infrastruktura

Jedan od najvažnijih problema do kojih bi dovela predaja otoka bila bi izuzetno velika blizina vojnih infrastruktura Rusije i Japana.

"Razmak između otoka se mjeri kilometrima. Drugim riječima, ako ih ustupimo, a na njima se pojavi neka vojna infrastruktura, onda strane mogu gađati jedna u drugu izravno iz rova ​​u rov", kaže stručnjak.

Rusija je tek tijekom 2000-ih počela razvijati vojnu infrastrukturu na Kurilskim otocima. Sada je tamo smješten vojni kontingent od nekoliko tisuća ljudi.

U studenom 2016. godine Rusija je na otocima Iturup i Kunašir razmjestila najnovije obalne raketne sustave "Bastion" i "Bal".

Tom gestom je Moskva, po ocjenama stručnjaka, otvoreno demonstrirala da ne namjerava ustupiti spomenute otoke Japanu.

 

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće