Kina se neočekivano pridružila Rusiji u blokiranju nove rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o prekidu vatre u Alepu, dajući ruskim i sirijskim vladinim snagama neočekivani poticaj dok se trude osvojiti nove četvrti grada pod opsadom.
Glasovanje o rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 5. prosinca bilo je šesto glasovanje u kojem je Moskva uložila veto od početka sukoba u Siriji. Ovo se glasovanje, međutim, može smatrati prekretnicom u međunarodnim diplomatskim bitkama oko toga kako odgovoriti na građanski rat u zemlji.
Za razliku od zadnjeg glasovanja o Siriji u Vijeću sigurnosti UN-a koje se održalo u listopadu i na kojem je samo Rusija uložila veto, ovoga je puta uložen dvostruki veto protiv prijedloga da se na tjedan dana pauziraju akcije vladinih snaga u Alepu.
Stalni predstavnik Kine pri UN-u Liu Jieyi objasnio je razloge Pekinga da uloži veto, rekavši da predložena rezolucija unosi razdor među svjetske sile i ne doprinosi radu diplomata na reguliranju konflikta, dok bi Vijeće sigurnosti trebalo „sačuvati jedinstvo po pitanju Sirije i raditi zajednički“.
Veto Kine nije bio jedini diplomatski uspjeh Moskve u glasovanju o rezoluciji. Venezuela je također glasovala protiv prijedloga, a Angola je bila suzdržana. Što je još važnije, Egipat, jedan od autora projekta rezolucije, za neuspjeh rezolucije je okrivio ne zemlje koje su uložile veto, već one koje su rezoluciju podržale.
Komentirajući dvostruki veto, Ministarstvo vanjskih poslova Egipta dalo je izjavu u kojoj je izrazilo žaljenje zbog toga što je „nekoliko zemalja članica inzistiralo na iznošenje prijedloga projekta za glasovanje u obliku koji nisu odobrile sve članice“.
Stalni predstavnik Rusije pri UN-u Vitalij Čurkin napomenuo je da je projekt rezolucije bio distribuiran samo nekoliko sati prije glasovanja.
Izjava Egipta potvrdila je činjenicu da se Kairo u proteklih nekoliko mjseci udaljio od Zapada i monarhija Perzijskog zaljeva, približivši se Rusiji i Iranu.
Ova promjena u stavovima i globalnih i regionalnih igrača može se objasniti situacijom u Alepu. Operacija sirijske vojske i njezinih ruskih saveznika s ciljem zauzimanja drugog najvećeg grada u zemlji bliži se kraju. Od 15. studenog, kada je započela ofenziva u istočnom Alepu, snage opozicije izgubile su 70 posto teritorija na tom području. 6. prosinca su vladine snage objavile da su zauzele još pet četvrti u istočnom Alepu, uključujući al-Shaar – najgušće naseljeni dio grada i ključnu zonu ofenzive.
Prema pisanju arapskih medija, zapovjednici nekoliko oporbenih jedinica pokušavaju uspostaviti kontakt s predstavnicima sirijskog zapovjedništva kako bi razmotrili mogućnost evakuacije militanata i njihovih obitelji iz Alepa. Takav bi potez bio sličan tome kako su završile ranije opsade drugih gradova koji su ranije bili pod kontrolom vladinih neprijatelja, uključujući Hamu, Homs i predgrađa Damaska.
„Činjenica da je Rusija blokirala projekt rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a u obliku u kojem je predstavljen potpuno je prirodna“, rekao je Vladimir Sotnikov, rekao je direktor Centra za strateške studije „Rusija – Istok – Zapad“ Vladimir Sotnikov. „Zaustavljanje napada na Alep bi sada, kada su vladine snage samo jedan korak do pobjede, bilo apsolutno nelogično. U tih sedam dana prekida vatre, koje je predložilo Vijeće sigurnosti UN-a, snage opozicije bi učvrstile svoje pozicije i regrupirale se. Kao rezultat bi napad bio produljen i uzrokovao bi više krvoprolića."
„Sada nije vrijeme da se invazija oslabi. Ako se problem Alepa može riješiti u nadolazećim tjednima, to će značajno olakšati buduće pregovore o političkoj regulaciji Sirije“, rekao je Sotnikov. Prema njegovim riječima, sve veći broj zemalja koji izražava želju da se izbjegne širenje diplomatskog sukoba s Rusijom u budućnosti ojačat će poziciju Moskve o Siriji kada u siječnju počnu pregovori s novom američkom administracijom.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
