Sahra Wagenknecht: Sukob s Rusijom nanosi štetu Europi

Dr. Sahra Wagenknecht /

Dr. Sahra Wagenknecht /

DPA / Vostock-photo
Sadašnju situaciju u Njemačkoj karakterizira socijalno raslojavanje i činjenica da su se ljudi umorili od političara. O tome u ekskluzivnom intervjuu za RT s voditeljicom Sofiko Ševarnadze razgovara Sahra Wagenknecht, šefica zastupničke grupe oporbene Ljevice u Bundestagu. Po njezinom mišljenju, vrijeme je da se Njemačka prestane slijepo pridržavati politike SAD-a i tražiti tobožnju opasnost koja navodno prijeti od ruskih medija i konkretno od televizije RT. Umjesto toga pažnju treba obratiti na stvarne probleme. Među njima je njemačka političarka spomenula tenziju između EU i Rusije i djelovanje međunarodnih terorističkih organizacija.

- Kancelarka Angela Merkel se kandidira za četvrti mandat, ali je njezina Kršćansko-demokratska unija (CDU) doživjela poraz na regionalnim izborima. Hoće li Nijemci glasati za stabilnost s Merkel ili će poželjeti promjene?

- Ne može se reći da Merkel osigurava stabilnost. Tijekom njezinih mandata u našoj zemlji se socijalno raslojavanje svo vrijeme produbljivalo. Ima vrlo mnogo ljudi koji osjećaju da su ih političari ostavili na milost i nemilost sudbine i koji više ne podržavaju demokraciju. Problem je, međutim, u tome što Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) nema jakog kandidata, i zbog toga zaista postoji opasnost da će gospođa Merkel ostati kancelarka još četiri godine. Ja ipak mislim da većina ljudi u ovoj zemlji ne želi da stanje ostane ovakvo.

- U Njemačkoj sve veću potporu uživa stranka euroskeptika "Alternativa za Njemačku". Jesu li oni dobili stvarnu šansu da uđu u vladu i utječu na politiku države?

- Ja ne mislim da će "Alternativa za Njemačku" ući u sljedeću vladu. Ali vi ste u pravu, ta stranka postaje sve jača. Ona je postigla dobre rezultate na posljednjim regionalnim izborima, ali ne toliko zbog bezrezervne podrške stavova "Alternative za Njemačku" u narodu, nego, prije svega, zbog toga što se narod razočarao u druge stranke. Ljudima se čini da političare ne zanimaju njihovi interesi, i mnogi misle da će izraziti svoj gnjev i očajanje ako izaberu "Alternativu za Njemačku". Ta stranka je za mnoge poluga pomoću koje žele iskazati koliko su razočarani. Drugim riječima, ne može se reći da oni bezrezervno vjeruju da će "Alternativa za Njemačku" definirati politiku zemlje.

- List Spiegel je napisao da je tijekom posjeta Berlinu odlazeći američki predsjednik Barack Obama osobno stao na čelo kampanje u korist Merkel. Može li se reći da je Angela Merkel nasljednica američke politike u Europi?

- Ona je uvijek bila istaknuti pristaša američke politike. Uvijek je smatrala da je njezina funkcija priznavanje američke hegemonije. Mi ne znamo ni za jedan slučaj kada bi se gospođa Merkel bar jednom usprotivila američkoj politici, čak i kada je riječ o mnogim vojnim djelovanjima u kojima je sudjelovao NATO, ali i onih mimo NATO-a, tj. djelovanja u kojima je sudjelovala Merkel, a samim tim i Njemačka. Posljednji takav primjer je Sirija. Prema tome, uvijek je postojala tijesna veza između Angele Merkel i Baracka Obame, i nažalost, Americi nikada nije upućena nikakva kritika.

- Europski parlament je usvojio rezoluciju o borbi protiv ruske propagande, optužujući između ostalih i televiziju RT za težnju da "unese razdor u Europu". Hoće li doći do gušenja ruskih medija u Europi? I zašto se alternativno gledište doživljava kao opasnost?

- Da, nad tim se zaista treba zamisliti. Naravno, utjecaj na medije se vrši. Postoji i dokazani utjecaj Amerike na europske medije. Primjerice, u Europi, i konkretno u Njemačkoj, postoje novinari koji su u tijesnoj vezi s Amerikom. To se također nikada nije razmatralo niti kritiziralo. Zbog toga ja smatram da nije jako svrsishodno sada govoriti o problemima s Rusijom ako se to isto s Amerikom dosad uvijek tretiralo kao norma. Naravno, postoje mediji koji tijesno surađuju s jednom ili drugom stranom. Ali u uvjetima demokracije je važno da u medijima postoji pluralizam, da ne dominira samo jedna strana. Takvo stanje bi se trebalo čuvati. Ja osobno više vidim problem u tome što su mediji iu Njemačkoj koncentrirani u rukama malog broja ljudi, i što izdavači (a oni su privatnici) pripadaju velikim obiteljima milijardera, koje, naravno, imaju odgovarajuće interese i vrše odgovarajući utjecaj.

- Sahro, mene prije svega zanima sudbina moje televizije RT. Zašto se alternativno gledište tretira kao opasnost?

- Što ja mogu reći? Ja nisam u Europskom parlamentu, i nije moje da objašnjavam ili čak opravdavam pojedine njihove odluke. Naravno, televiziji Russia Today su mnogo bliži stavovi Rusije nego, recimo, interesi SAD-a. I to je opravdano. To je kanal koji zauzima određenu poziciju među pluralističkim medijima u Rusiji, ali je pretpostavka da on unosi razdor u Europu vrlo sporna. Ako bih ja dijelila mišljenje da vaš kanal može podijeliti Europu, ne bih dala intervju za vašu televiziju.

- Pa ipak je to po mom mišljenju prilično zanimljiva tema za razgovor. Vi znate da se u istom dokumentu Europskog parlamenta osuđuje medijsko djelovanje Islamske Države i Al Kaide. Nisu valjda ruski mediji isto toliko opasni kao i terorističke organizacije?

- Mislim da je potpuno apsurdno tu stavljati znak jednakosti. Mi zaista moramo obratiti pažnju na ono što rade pojedine islamističke terorističke organizacije i na način na koji one funkcioniraju. Poznato je da se iz Turske pruža podrška islamističkim terorističkim bandama i ja smatram da je upravo to prava opasnost. Kod nas u Europi je bilo terorističkih napada i zaista bi se time trebalo više baviti, a ne prizivati ​​nesreću razgovorima o nepostojećoj opasnosti.

- Ministar vanjskih poslova Njemačke Frank-Walter Steinmeier kaže da jačanje NATO-a na granicama s Rusijom nimalo ne pridonosi većoj sigurnosti Saveza. S druge strane, Njemačka šalje vojnike i tenkove u Litvu na rusku granicu. Kome treba vojno zaoštravanje odnosa s Rusijom?

- Mi uvijek kritiziramo te poteze. Mi govorimo da taj put ne vodi ka stabilnosti i sigurnosti u Europi. Nama je potrebna suradnja, potreban nam je povratak na principe politike popuštanja napetosti. To znači da ja trebam poštivati interese druge strane, shvaćati ih ozbiljno i uzimati u obzir neovisno o tome odobravam li ih. Europa postoji zajedno s Rusijom. Rusija je naš susjed, naš veliki susjed. I mi, europske zemlje, želimo živjeti u miru s Rusijom. Ja zaista želim da se najzad okončaju ti neumjesni manevri i gomilanje naoružanja uz zvuke vojnih bubnjeva. I želim da svi shvate da konflikt s Rusijom nanosi štetu Europi.

- Trump je obećao da će promijeniti vanjskopolitički smjer SAD-a prema Rusiji i Siriji. Međutim, kancelarka Angela Merkel ne namjerava promijeniti svoj smjer. Treba li očekivati ​​konfrontaciju između Berlina i Washingtona po vanjskopolitičkim pitanjima?

- Najprije treba sačekati, kao što sam ja već govorila, jer Trump još uvijek nije u potpunosti čak ni formirao svoju administraciju. Meni bi bilo jako drago kad taj politički smjer ne bi više bio usmjeren na konfrontaciju s Rusijom. Ja sam za to da se zajedno s njom poduzmu pokušaji, primjerice, iznalaženja mirovnih rješenja situacije u Siriji. Ipak su u pregovorima već postignuti značajni rezultati, bilo je uspostavljeno primirje, ali je ono zatim sabotirano, i to čak i s američke strane. Prema tome, ako bi se ponovo mogli nastaviti ti mirovni pregovori i ta suradnja u traženju rješenja mirnim putem, to bi bila velika pobjeda. Ali kao što sam već rekla, ja još uvijek ne znam hoće li Trump zaista krenuti tim putem. Postoje određene indicije, ali ja nisam sigurna u to. Pogotovo zato što mislim da Trump nije dovoljno predvidljiv. S druge strane, ne mislim da će se Berlin odlučiti za konflikt ukoliko se promjeni američki vanjskopolitički smjer, jer se Merkel dosad prilagođavala Americi.

- Govorili ste da Europa zadržava čvrst stav prema Rusiji zbog pritiska SAD-a. Ali, evo, sada postoji šansa za popuštanje napetosti u odnosima između Moskve i Washingtona, a Europa nastavlja s antiruskom politikom. Znači li to da američki pritisak ipak nema veze s tim?

- Hajde da ipak sačekamo. Novi predsjednik SAD-a još uvijek nije ni stupio na dužnost. Sve je to još uvijek pitanje vremena. Kasnije ćemo vidjeti kakva će biti njegova vanjska politika. I Europa je također podijeljena. Prirodno je da je antiruski pritisak od strane pojedinih istočnoeuropskih zemalja uvijek bio znatno jači nego pritisak koji su vršile, recimo, Francuska ili Italija. Drugim riječima, Europa je po tom pitanju podijeljena i mi ćemo tek vidjeti kako će se situacija dalje razvijati i kakav stav će na kraju prevladati. Nažalost, Njemačka dosad u tom konfliktu nije igrala baš najprestižniju ulogu, ali i tu će s vremenom sve postati jasno. Dogodine će u Njemačkoj također biti izbori. Zasad nitko ne zna kakva će biti nova vlada, i nitko ne zna hoće li Merkel i dalje rukovoditi Njemačkom. Ja ne mislim da sve treba ostati isto kao što je bilo do sada.

Originalnu verziju intervjua pročitajte ovdje.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće