17. studenoga u Zagrebu je održana znanstvena konferencija s gostima iz Moskve u organizaciji zagrebačkog Instituta za europske i globalizacijske studije, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Jean Monnet katedre za političke studije Europske unije, uz podršku Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu i ruske Fondacije Gorčakov.
Balkan je prostor različitih naroda, jezika, kultura i tradicija. Uvijek se smatrao mjestom konflikta kultura i civilizacija, Zapada i Istoka/Orijenta. Balkan je nešto između Istoka i Zapada. Može biti most između Istoka i Zapada. No kroz povijest više je bačva baruta, problem i izvor nevolja. Nezgodno mjesto življenja!
U vremenu globalizacije, pod utjecajem atlantista Balkan je postao Zapadni Balkan kao Jugoslavija minus Slovenija plus Albanija. Ulaskom u EU, Hrvatska prestaje biti dijelom Zapadnog Balkana. Balkan je u doba globalizacije krenuo u smjeru vesternizacije ili prihvaćanja atlantskih zapadnih vrijednosti. Suprotno od atlantskih vrijednosti i zapadne globalizacije žive su ideje Euoroazije i obnovljenog slavenstva.
Od 1991. do 2016. Balkan se našao u sukobu Zapada i Istoka, utjecaja NATO-a, Amerike, EU-a i Rusije. Zemlje Balkana u novoj geopolitičkoj slici svijeta našle su se u rascjepu između NATO-a, Amerike, EU-a i Rusije.
Bugarska i Rumunjska otišle su pod kapu atlantista. U Bugarskoj je znatan utjecaj Rusije, kao što se može vidjeti u knjizi Kremlin Playbook. Makedonija je pod atlantskim i turskim utjecajem. Turska je u Atlantskom savezu i igra između Amerike i Rusije. Njezin utjecaj na Balkanu je bitan u BiH. Kosovo je pod utjecajem atlantista. Rusija će ga teško međunarodno priznati, kao i Srbija.
Crna Gora se bori između atlantske i ruske orijentacije, s naglaskom na atlantsku orijentaciju. Srbija je podijeljena između atlantista i Rusije, s tim da ne želi ući u NATO savez zbog bombardiranja Srbije i tradicionalnih veza s Rusijom.
Bosna i Hercegovina je trokut. Rusija sa Srbijom u toj zemlji ima utjecaj na tzv. Republiku Srpsku. SAD je prisutan Daytonskim sporazumom. Hrvatska komponenta okrenuta je prema Zapadu odnosno EU-u, za što nisu zainteresirane bošnjačka i srpska strana. Bošnjačku stranu podupire Turska, koja preko izbjegličke krize drži ključeve budućnosti EU-a.
Ruska i turska strana u BiH su na tragu interesne konvergencije, kao i u širem prostoru Euroazije i Srednjeg istoka.
Hrvatska i Slovenija izvan su Zapadnog Balkana i ne mogu biti imune na ruski utjecaj. Predstavljaju „meki trbuh „ Europe, preko njih, kao mostova EU-a, Rusija nastoji penetrirati u članice EU-a. Tehnologija penetracije opisana je u knjižici Kremlin Playbook. O modelu penetracije mogu govoriti u raspravi.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu