O početku operacije za oslobođenje Mosula, koji se pod kontrolom militanata Islamske Države nalazi od lipnja 2014., irački premijer Haider al-Abadi izvijestio je 17. listopada. U gradu se, prema različitim procjenama, još uvijek nalazi između 700 tisuća i 1,5 milijuna civila te između 5 do 10 tisuća militanata. U operaciji sudjeluje 60 tisuća ljudi: iračkih vojnih snaga, sunitske i šijitske policije i kurdskih pešmerga. Podršku iz zraka pruža avijacija međunarodne antiterorističke koalicije na čelu sa SAD-om.
"Trenutak velike pobjede je blizu", rekao je al-Abadi, najavljujući bitku za Mosul. No tjedan dana nakon početka operacije jasno je da je ona naišla na ozbiljne poteškoće. Odmah poslije početka operacije izbio je sukob između al-Abadija i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana zbog sudjelovanja turskih snaga u operaciji. Osim toga, ID provodi kontranapade iz već oslobođenih gradova. Kandidat za predsjednika SAD-a Donald Trump napad SAD-a i saveznika na Mosul nazvao je "potpunom katastrofom".
Vojni stručnjak Vladimir Jevsejev, zamjenik direktora Instituta za zemlje Zajednice neovisnih država, smatra da brojčana nadmoć koalicijskih snaga nije presudna. "Kurdi se ne spremaju jurišati na Mosul", smatra Jevsejev. "Oni su zauzeli teritorij na kojem žive njihovi sunarodnjaci, u neposrednoj blizini grada, i neće ići dalje. Al-Abadi neće dopustiti ulazak šijitskih snaga u Mosul kako bi izbjegao krvoproliće. Turci, čije su snage od svih najspremnije za borbu, neće ići u napad kako bi izbjegli žrtve."
Prema riječima Jevsejeva, ostaje samo regularna iračka vojska, u kojoj je broj dezertera visok i u kojoj cvate korupcija. "Napad će voditi maksimalno 30 tisuća od najavljenih 60, a možda i manje", rekao je Jevsejev za RBTH Hrvatska. "U urbanim uvjetima, uz dobru inženjersku pripremu [Islamske Države], te snage neće uspjeti osvojiti grad". Osim toga, Mosul nije okružen sa zapada, čime je omogućeno da militanti dobiju pojačanje", smatra stručnjak. "Do predsjedničkih izbora 8. studenog, kako je planirano [od strane SAD-a], pobjedu jednostavno neće biti moguće osigurati", rekao je.
Arabist Leonid Isajev, stariji predavač na katedri odjela političkih znanosti sveučilišta "Visoka škola ekonomije", također smatra da će ovo biti dugi rat: "za pokrajinu, za naseljena mjesta oko Mosula, a zatim za svaku četvrt grada." Bitka za Mosul, prema njegovim riječima, mogla bi trajati mjesecima i dovesti do velikog broja žrtava.
Čak i pobjeda nad Islamskom Državom u Mosulu Iraku neće donijeti mir, smatraju stručnjaci - tamo će vrlo vjerojatno izbiti novi sukob, etnički ili vjerski. Isajev podsjeća na to da su tijekom posljednje dvije godine šijitske snage, koje su od Islamske Države oslobađale sunitska sela, jednostavno masakrirale njihovo stanovništvo zbog "suradnje s neprijateljem". I Kurdi imaju svoje interese: oslobađajući teritorij sjevernog Iraka od Islamske Države oni provode teritorijalnu ekspanziju, istišćući Arape iz njihovih sela i naseljavajući ih Kurdima.
Kako organizirati poslijeratni život Mosula kako bi se izbjeglo etničko i vjersko čišćenje pitanje je ništa manje aktualno od borbe protiv Islamske Države, smatra stručnjak. U uvjetima kada mnoge vjerske i plemenske snage ne odgovaraju vlastima, to nije lako postići.
Postoji još jedan problem povezan s Mosulom - u gradu je i dalje velik broj civila. Od trenutka početka operacije koalicije već su pristigle informacije o pogibiji civila u zračnim napadima koalicije.
Vladimir Jevsejev napominje da je gotovo nemoguće izbjeći civilne žrtve u bombardiranju gradova, i da su u Washingtonu toga svjesni te da će pokušati izbjeći situaciju koja se dogodila oko Alepa, u kojoj Zapad optužuje Rusiju i Siriju za zračne napade na civile.
"Amerikanci već sada govore kako ne bi željeli da zbog njih Mosul postane drugi Alep te da zbog toga minimalno koriste zračne napade", kaže Leonid Isajev. Istovremeno stručnjak smatra da se SAD nalazi pred teškim izborom: bombardiranja uzrokuju civilne žrtve, no u slučaju da bombardiranja ne bude, oni koji će zauzimati grad na zemlji snosit će velike gubitke - to će biti irački saveznici Washingtona. To komplicira kako samo zauzimanje Mosula, tako i koordinaciju između kopnenih snaga vojske, policije i Kurda.
Stanovništvo Iraka, prema raznim procjenama, iznosi 37-38 milijuna ljudi. Većina (75-80%) su Arapi, Kurdi su najveća nacionalna manjina (15-20%), gusto su naseljeni na sjeveru Iraka, u regiji iračkog Kurdistana, koja je od početka građanskog rata praktički neovisna od Bagdada.
Šijiti čine vjersku većinu u Iraku (60-70% stanovništva, a suniti veliku manjinu (35-40%). Islamska Država slijedi sunitsku verziju islama, a šijite smatra hereticima. Sjever Iraka, posebice Mosul, naseljen je uglavnom sunitima.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
