Zašto Rusija šalje ratne brodove u Južno kinesko more?

Rusko-kineske vojne vježbe "Pomorska suradnja 2015.", Vladivostok.

Rusko-kineske vojne vježbe "Pomorska suradnja 2015.", Vladivostok.

Jurij Smitjuk/TASS
Brodovi Tihooceanske flote Ruske Federacije uputili su se u Južno kinesko more na zajedničke manevre s ratnom mornaricom Kine. Kako priopćava rusko Ministarstvo vanjskih poslova, Moskva je izvan sukoba u regiji i ne pridržava se stavova nijedne strane.

Tri ratna broda i dva broda za opskrbu i logistiku ratne mornarice Rusije isplovili su na vojnu vježbu u Južno kinesko more. Oni će od 12. do 19. rujna sudjelovati u pomorskim, kopnenim i zračnim operacijama zajedno s ratnom mornaricom Kine.

Posade trebaju zaustaviti napad ratne mornarice uvjetnog neprijatelja na usidrene brodove, otkriti i spasiti tanker koji je nestao na otvorenom moru, osloboditi civilne brodove od pirata i odvući oslobođene brodove u kineske luke.

Ruski i kineski marinci iskrcat će se na "okupirani" otok i "očistiti" ga od neprijatelja. Kulminacija manevara će biti raketiranje i granatiranje pomorskih ciljeva uz podršku avijacije.

Manevri pod nazivom "Pomorska suradnja 2016" već su peta po redu vojna vježba ove vrste koju zajedno izvode Rusija i Kina. Ruski vojni vrh planira proširiti suradnju dviju zemalja u ovom području.

Manevri se održavaju u regiji koja je uzrok teritorijalnog spora između Kine i Japana, Vijetnama i Filipina. Arbitražni sud u Haagu je 12. srpnja presudio da Kina nema temelja da pretendira na nekoliko otoka i grebena u Južnom kineskom moru. Kineske vlasti su, međutim, izjavile da odluku tog suda ne smatraju važećom.

 

Ciljevi Rusije u Južnom kineskom moru

Rusija je izvan teritorijalnih sporova i konflikata u Južnom kineskom moru. Po riječima glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova RF Marije Zaharove, Rusija nije sudionica konfrontacije i ne namjerava to postati.

Međutim, kako smatraju stručnjaci s kojima se konzultirao RBTH, s vojnopolitičkog se gledišta Moskvi isplati da sporni otoci arhipelaga Spratly i Malajski prolaz ostanu pod jurisdikcijom Kine i da ne budu pod utjecajem SAD-a i njihovih saveznika u regiji.

"Htjela ili ne, Rusija podržava pretenzije Kine na sporne otoke u Južnom kineskom moru. Izgradnja kineske vojne infrastrukture na tim otocima štitit će i Rusiju od pojave brodova ratne mornarice SAD-a sa sustavom Aegis i raketama srednjeg dometa SM-3 i Tomahawk (od 500 do 5500 km - op. ur.) na tom području", rekao je za RBTH vojni stručnjak agencije TASS Viktor Litovkin.

 

Protuteža interesima SAD-a u regiji

Bijela kuća inzistira na principu slobode plovidbe, što proturječi interesima Kine u regiji. Razmještanje kineske vojne infrastrukture na otocima arhipelaga Spratly isključit će mogućnost da Pentagon šalje svoje vojne brodove u zonu slobodnog gospodarskog prostora široku dvjesto nautičkih milja.

"U narednim će godinama na ovom području biti bazirana grupa nosača aviona kineske ratne mornarice. Zato Rusija već nekoliko godina teži tome da znatno ojača svoju vojnu i vojnotehničku suradnju s Pekingom", rekao je za RBTH Aleksej Maslov, voditelj studija orijentalistike na Nacionalnom istraživačkom sveučilištu Visoka škola ekonomije.

 

Budućnost vojne suradnje RF i Kine

Po njegovim riječima, vojno partnerstvo dviju zemalja razvija se znatno bolje od mnogih ekonomskih projekata.

"Cilj tekućih manevara je provjeriti sposobnost pomorskih trupa dviju zemalja u rješavanju krizne situacije u Istočnoj i Jugoistočnoj Aziji", istaknuo je Maslov.

Po mišljenju ovog stručnjaka, sada Rusija i Kina razmatraju buduće oblike vojnopolitičkog saveza. Taj savez, doduše, neće formalno imati pravni status sličan NATO-u.

U okviru Šangajske organizacije za suradnju Kina i Rusija redovito organiziraju zajedničke vojne vježbe na moru, na kopnu i u zraku.

Zajednički manevri ratnih mornarica dviju zemalja pod nazivom "Poorska suradnja" organiziraju se već peti put. Dosad je ta vježba izvođena daleko sjevernije, blizu ruskih granica, a sada se manevri izvode u Južnom kineskom moru, čime se objašnjava i činjenica da ovoga puta sudjeluju samo tri ruska ratna broda i dva broda za opskrbu i logistiku.

Tijekom prethodnih manevara 2015. godine u Japanskom moru Ministarstvo obrane RF je poslalo 16 brodova, dvije podmornice, 12 palubnih zrakoplova i devet transportera-amfibija.

Kina je zauzvrat na ruske obale poslala šest desantnih brodova, šest borbenih helikoptera, pet palubnih zrakoplova i oko 400 marinaca koji su sudjelovali u "operaciji oslobađanja i zauzimanja" primorskog pojasa.

Po riječima stručnjaka, prošlogodišnja "Pomorska suradnja" bila je jedna od najvećih pomorskih vojnih vježbi u povijesti rusko-kineskih odnosa.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće