Sprema li se Rusija za odlazak "doživotnih" vladara Središnje Azije?

Predsjednici Rusije i Uzbekistana Vladimir Putin i Islam Karimov na susretu lidera bivših sovjetskih republika u Kazahstanu 2015. godine.

Predsjednici Rusije i Uzbekistana Vladimir Putin i Islam Karimov na susretu lidera bivših sovjetskih republika u Kazahstanu 2015. godine.

Reuters
Dugogodišnji predsjednik Uzbekistana Islam Karimov na bolničkom je liječenju, a mediji šire glasine o njegovoj smrti. Predstojeći odlazak dugogodišnjih lidera zemalja Središnje Azije prijeti destabilizacijom regije i samim tim ugrožava Rusiju.

U ponedjeljak, 29. kolovoza, saznalo se da je predsjednik Uzbekistana Islam Karimov u bolnici. Karimov ima 78 godina, a na čelu države je već punih 26 godina - od 1993. godine, kada je Uzbekistan proglasio neovisnost. Njegova kći Lola Karimova-Tiljajeva postavila je na Instagram obiteljsku fotografiju ispod koje je napisala da Islam Karimov leži u bolnici nakon moždanog udara, i da je na intenzivnoj njezi.

Navečer istog dana izdanje Fergana, koje se bavi pitanjima Središnje Azije, priopćilo je da je Karimov preminuo. Službeni Taškent demantirao je tu vijest, a glasnogovornik predsjednika Rusije Dmitrij Peskov priopćio je da Kremlj nije dobio priopćenje o smrti uzbekistanskog predsjednika. Ali čak iako je Karimov još živ, stručnjaci smatraju da se razdoblje njegove vladavine bliži kraju.

 

Isto kao sa Staljinom

Konstantin Zatulin, direktor Instituta za proučavanje zemalja Zajednice nezavisnih država, uspoređuje novonastalu situaciju u Uzbekistanu s 1953. godinom u SSSR-u, kada je Josif Staljin bio na samrti. "Borba za vlast počela je još dok je Staljin bio živ, ali nepokretan", podsjeća stručnjak. "Mislim da se nešto slično sada događa u Uzbekistanu. Elita određuje tko će zauzeti Karimovljevo mjesto".

Islam Karimov je u Uzbekistanu imao praktički neograničenu vlast, smatra Zatulin, ali nije imao istaknutog nasljednika. "Glavni nedostatak autokratskih režima poput Karimovljevog je taj što su i pored svih stabilnosti takvi režimi ranjivi kada je riječ o nasljedniku aktualnog lidera", kaže ruski politolog. Po njegovom mišljenju, to se manje ili više tiče i drugih zemalja Središnje Azije, tj. Kazahstana i Tadžikistana. Prije ili kasnije će se i te države suočiti s istim problemom, tj. sa smjenom elite poslije odlaska "doživotnih" predsjednika.

 

Potencijal nestabilnosti

Uzbekistan će se poslije Karimova suočiti s ozbiljnim problemima, koji su dosta tipični za ovu regiju, smatra Irina Zvjageljska, profesorica Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO) i glavna znanstvena suradnica Instituta za orijentalne studije Ruske akademije znanosti. "To je prije svega islamski ekstremizam. Dalje, to je i veliki postotak mladih u kombinaciji s patrijarhalnim načinom života, siromaštvom i nezaposlenošću", objašnjava Zvjageljska.

Središnja Azija graniči s Afganistanom, gdje djeluju pokreti "Taliban" i "Islamska država", te stoga postoji opasnost da teroristi preplave ovu regiju u razdoblju promjena koje će nastupiti kada sadašnja elita ode s političke scene. Po mišljenju Konstantina Zatulina, Uzbekistan je najproblematičnija zemlja po pitanju širenja islamskog fundamentalizma: "Uzbeci su tamo autohtoni narod. Oni su se uvijek pridržavali tvrđe i radikalnije islamističke struje nego, recimo, njihovi nomadski susjedi Kazasi". Zatulin ne isključuje mogućnost da teroristi iz Afganistana preko Središnje Azije mogu dospjeti i u Rusiju.

 

Kompromis - jedino rješenje

Stručnjaci smatraju da zemlje Središnje Azije mogu rješavati probleme s kojima se suočava regija samo kada je vlast u državi stabilna. Po mišljenju Irine Zvjageljske, elita mora pokazati da je sposobna za dijalog i postizanje dogovora.

"Mislim da će struje u sadašnjoj eliti naći nekakav kompromis", kaže Zvjageljska, govoreći o situaciji u Uzbekistanu. Ona ujedno podsjeća da je elita u susjednoj Turkmeniji poslije smrti doživotnog predsjednika Saparmurata Nijazova 2006. godine uspjela dosta brzo postići kompromis i izabrati novog vladara Gurbangulija Berdimuhamedova.

 

Stav Rusije

Konstantin Zatulin smatra da je Rusija krajnje zainteresirana za stabilnost u Središnjoj Aziji, i zato će podržavati one lidere koji se pokažu sposobnima da osiguraju tu stabilnost. Moskvi nije toliko važno tko će konkretno doći na vlast poslije Karimova, Nazarbajeva (predsjednika Kazahstana od 1990. godine) i Rahmona (predsjednika Tadžikistana od 1994.), koliko je važno da ti ljudi sačuvaju svoju zemlju.

Irina Zvjageljska ističe da Rusija nema mnogo mogućnosti da utječe na Središnju Aziju, izuzev pružanja političke podrške: "Mi se u ovoj krizi ne možemo pohvaliti nekim većim investicijama i zajedničkim poduzećima. Time se u regiji uglavnom bavi Kina, a mi joj zasad u tom pogledu nismo konkurencija". Po njezinom mišljenju, glavni adut u odnosima između Rusije i država Središnje Azije sastoji se u tome što veliki broj došljaka iz tih zemalja živi i radi u Rusiji. "Tu bliskost obavezno treba podržavati i razvijati", kaže ona.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće