Rusija ne žuri obnoviti poslovne veze s Turskom

Aleksandar Demjančuk / TASS
Moskvi se ne isplati ponovo otvarati pojedina tržišta za turske tvrtke, smatraju stručnjaci.

Ruske su vlasti zabranu čarter letova u Tursku ukinule tek 28. kolovoza, tj. gotovo mjesec dana nakon susreta predsjednika Rusije Vladimira Putina s turskim čelnikom Recepom Erdoğanom. Tako su turski hoteli u jeku sezone ostali bez ruskih turista. Ukidanje zabrane krajem kolovoza znači da će prve čarter linije prema Turskoj proraditi tek u rujnu, kada se najveći broj ruskih turista već vratio s odmora. "U Rusiji ljudi idu na odmor uglavnom u srpnju i kolovozu", kaže za RBTH glasnogovornica Ruskog saveza turističke industrije Irina Tjurina. Po riječima stručnjaka, vlasti Rusije su se svjesno odlučile za takav korak kako bi zaštitile tržište domaćeg turizma.

Poslovni odnosi dviju zemalja bili su prekinuti u studenom 2015. godine kada je turska avijacija oborila ruski vojni zrakoplov. Obustavljeni su čarter letovi, zamrznuta je izgradnja plinovoda "Turski tok" po dnu Crnog mora i zabranjen je uvoz turskog povrća u Rusiju.

 

Briga o unutarnjem tržištu

Rusija se svjesno opredijelila za protekcionistički korak, uvjereni su predstavnici turističkog biznisa. "Otvaranje čarter linija prema Turskoj na samom kraju sezone vrlo je pametan potez, usmjeren na zaštitu interesa naših odmarališta na Krimu i u Krasnodarskom kraju na jugu zemlje", smatra Janis Dzenis, direktor za marketing online tražilice Aviasales. Po njegovim riječima, "ostalo je svega nekoliko tjedana klasične sezone, tako da će Turska teško moći nešto više ostvariti na tom polju ove 2016. godine".

Prema podacima Ruskog saveza turističke industrije, čarter letovi su 30% jeftiniji od redovnih. Prije zabrane čarter linija u prosincu 2015. godine Turska je bila najpopularnija destinacija ruskih turista, o čemu svjedoče podaci Udruženja turističkih operatera Rusije.

Slična situacija je i na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Prije nego što je 2015. godine uveden embargo na uvoz turskih namirnica, na policama ruskih prodavaonica je 29% uvoznih krastavaca i 44% uvoznih rajčica dopremano iz Turske, sudeći po podacima ruskog poljoprivrednog holdinga "Tehnologii tepličnogo rosta".

"Zasad se i ne spominje ukidanje embarga na turske poljoprivredne proizvode. Ruskim proizvođačima se isplati da ta odluka uopće i ne bude donesena", smatra Jakov Ljubovedski, izvršni direktor Saveza organske poljoprivrede. Po njegovim riječima, ukoliko embargo bude ukinut, tursko povrće može bez problema ponovno zauzeti ranije pozicije na ruskom tržištu. "Turska roba će sigurno naći mjesto na ruskom tržištu, s obzirom na skromne financijske mogućnosti ruskih potrošača", slaže se Ivan Rubanov, rukovoditelj analitičke grupe agrarnog odbora Vlade Rusije.

 

Odugovlačenje s "Turskim tokom"

Na susretu u Sankt-Peterburgu 9. kolovoza Putin i Erdoğan postigli su dogovor o obnavljanju izgradnje plinovoda "Turski tok" po dnu Crnog mora. Međutim, proces se "zaglavio" u fazi potpisivanja međuvladinih sporazuma i donošenja odluka o broju linija plinovoda. Ruska strana, naime, inzistira na udvostručenju kapaciteta plinovoda. S druge strane, turska kompanija Botas želi od ruske kompanije "Gazprom" dobiti popust na plin od 10,25 posto, o čemu su se strane dogovorile još prije zamrzavanja odnosa.

Turska i "Gazprom" se dogovorili o sudbini "Turskog toka"

Pitanje popusta sada već nije toliko sporno kao što je bilo prije pada cijene nafte i plina, smatra Valerij Nesterov, analitičar za naftu i plin zatvorenog dioničkog društva Sberbanka CIB. "Prije dvije godine je Turska kupovala ruski plin po cijeni od 400 dolara za 1000 kubnih metara, dok je iranski plaćala 600 dolara. Sada "Gazprom" prodaje plin Europi po cijeni od 160 dolara", ističe Nesterov. "To znači da "Gazprom" može ponuditi plin po najnižoj cijeni".

Po njegovom mišljenju, u narednim će se mjesecima vidjeti kakve su stvarne namjere Moskve i Ankare. "Ako ove godine budu potpisani međuvladini sporazumi po svim pitanjima, onda će se naredne godine projekt početi realizirati", zaključuje ruski analitičar.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće