Zašto je Putin smijenio svog najbližeg suradnika?

Nekadašnji šef predsjedničkog kabineta, Sergej Ivanov

Nekadašnji šef predsjedničkog kabineta, Sergej Ivanov

Sergey Guneev/RIA Novosti
Sergej Ivanov, jedan od najlojalnijih i najbližih suradnika ruskog predsjednika, smijenjen je sa funkcije šefa Putinovog kabineta. Ivanov se na "političkom Olimpu" Rusije nalazi otkako je Vladimir Putin prvi put postao predsjednik države.

Vladimir Putin je 12. kolovoza smijenio Sergeja Ivanova ( na njegovu vlastitu molbu ) sa dužnosti šefa predsjedničkog kabineta i premjestio ga na lakšu i mirniju dužnost specijalnog predstavnika predsjednika Rusije za pitanja zaštite okoliša, ekologije i prometa.

U hijerarhiji ruske vlasti Ivanov je de facto bio treći čovjek u zemlji, vrlo blizak Putinu, "instančani intelektualac sa odličnim znanjem engleskog jezika", koji je u karijeri napredovao od obavještajca do vrlo visokog državnog dužnosnika. Kolege iz Kremlja i poznanici kažu da je opreznost Ivanovljeva najupadljivija profesionalna karakteristika. Uvijek se držao na sigurnoj distanci od krajnje osjetljivih pitanja, dok se istovremeno održao na položaju.

Sovjetski James Bond

Uspješnom i vrlo brzom napredovanju u karijeri Sergeja Ivanova umnogome je doprinijela činjenica što je on stari Putinov prijatelj. Njih dvojica su se upoznali krajem 1970-ih na službi u KGB-u. Obojica su služili u inozemstvu – Putin u Zapadnoj Njemačkoj, a Ivanov u Finskoj i Keniji.

"On je idealan sovjetski obavještajac. Ni po čemu se ne izdvaja u masi – ni po izgledu, ni po imenu. On je nešto poput Mr. Smitha iz  filma Matrix [ kultnog filma braće Wachovski ]. Tokom 1990-ih su se za njega borile dvije glavne ruske specijalne službe – Federalna služba sigurnosti (FSB) i Vanjska obavještajna služba" – tako o Ivanovu u svojoj knjizi "Društvo iz Kremlja" piše novinar Mihail Zigar.

U Vanjskoj obavještajnoj službi Ivanov je postavljen za prvog zamjenika direktora Europskog odjela i sa svojih četrdesetak godina već je postao general. Međutim, u borbi za agenta ipak je pobijedio FSB, kada je na njegovo čelo došao Putin. On je 1998. godine postavio Ivanova za svoga zamjenika, pojačavši samim tim analitički blok državne sigurnosti ( Ivanov je bio na čelu odjela za analitiku, prognoze i strateško planiranje ). A kada je Putin postao premijer, povjerio je Ivanovu dužnost tajnika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, a to je ključna funkcija u ovom organu.

Ministar obrane sa financijama

Budući da se dobro pokazao, Sergej Ivanov je 2001. postavljen na čelo ministarstva obrane, u to doba jednog od najneuspiješnijih resora u ruskoj vladi. Vojska i mornarica su bile u vrlo lošem stanju, a cijela zemlja je još uvijek bila snažno uzdrmana tragedijom nuklearne podmornice "Kursk". Ivanov je morao raditi na rehabilitaciji autoriteta ruskih vojnih dužnosnika ( prije svega u očima stanovništva vlastite zemlje ). Nije pravio nikakve nagle kadrovske poteze, nego je počeo realizirati prelazak na sistem služenja vojnog roka po ugovoru. U njegovo vrijeme plaće vojnih dužnosnika su povećane za 50-100 %, a pojavili su se stabilni izvori financiranja i za novo naoružanje i modernizaciju.

Sve se to odvijalo dok je bijesnio Drugi čečenski rat. Ministar Ivanov u svojim izjavama nije štedio teroriste, a u borbi protiv njih dozvoljavao je "korištenje svega osim atomskog oružja", "samo da to bude efikasno". "O metodama i načinima borbe, naravno, nećemo ni razgovarati", dodao je on.

Od 2005. je pored funkcije ministra odbrane dobio i dužnost potpredsjednika vlade, a 2007. godine je oslobođen od tih dužnosti i postavljen je za zamjenika premijera ( vicepremijer ).

Nesuđeni nasljednik

U prvom vicepremijerskom mandatu Ivanov je bio zadužen za vojnu industriju, koja mu je bila dobro poznata. On je počeo razvijati taj sektor pomoću državnih holdinga, a njegovo glavno dostignuće na tom polju bilo je osnivanje Ujedinjene korporacije za proizvodnju zrakoplova (on je bio i predsjednik upravnog odbora korporacije od kraja 2006. ). Najupečatljiviji projekti su mu Sukhoi Superjet 100 i Globalni navigacijski satelitski sustav ( GLONASS ).

Njegova druga važna funkcija u sustavu vlasti bila je veza sa Washingtonom. Ivanov je praktički bio Putinov opunomoćenik za veze sa administracijom Georga Busha Jr., davao je oštre vanjskopolitičke izjave i postao druga osoba na vanjskopolitičkoj sceni, odmah iza Putina.

U to vrijeme se u kuloarima Kremlja počelo govoriti o Ivanovu kao Putinovom nasljedniku, jer se samom Putinu bližio kraj drugog predsjedničkog mandata. Drugi kandidat je bio Dmitrij Medvedev, koji je odgovarao za nacionalne projekte, ali je imao manje utjecaja u inozemstvu. Jedan Ivanovljev poznanik je ovako objasnio razlog zbog koga je predsjednik postao Medvedev, a ne Ivanov: "Ivanov je lojalan i vrlo blizak Putinu, ali prema njemu uvijek postoji određena doza opreza, jer je Ivanov već afirmirani profesionalac, i to nitko ne zaboravlja. Što će biti, recimo, ako se u njemu probude ambicije?"

Kada je Putin 2011. ponovo izabran za predsjednika, Sergej Ivanov je dobio mjesto šefa Putinovog kabineta, ali kako ističu mediji, već tada je bio u sjeni, jer su u kabinetu drugi ljudi brinuli o unutarnjoj politici.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće