Prijevoj Vršič, ruski put do slovenskog srca

Ruska kapela na Vršiču.

Ruska kapela na Vršiču.

Rudolf Baloh
Proteklog tjedna, pokraj male drvene kapele smještene na šumovitom planinskom obronku u sjevernoj Sloveniji na 1160 metara nadmorske visine, udaljenoj jedan sat vožnje od slovenske prijestolnice Ljubljane i oko 20 minuta od austrijske i talijanske granice, radnici su užurbano postavljali daske i gradili tribinu za važne goste i ukrašavali je grančicama smreke. Razlog za to je današnja posjeta na visokoj razini - ruski predsjednik Vladimir Putin dolazi na obilježavanje 100. godišnjice jednog događaja iz Prvog svjetskog rata, malog po širem značaju, ali u simboličkom smislu važnog za rusko-slovenske odnose.

U ožujku 1916. godine ovdje je u naletu snježne lavine poginulo više od 100 ruskih ratnih zarobljenika. Austro-ugarsko zapovjedništvo ovdje je poslalo njih 10 000 da gradi planinski put. Pokraj grobove stradalih, njihovi suborci su izgradili spomen-kapelu posvećenu Svetom Vladimiru i ovo obilježje je nekoliko naraštaja Slovenaca katoličke vjere očuvalo do današnjih dana, bez obzira na promjene državnih granica i političkih režima. Početkom devedesetih godina na svjetsku političku scenu stupile su nove nezavisne države, Rusija i Slovenija, i njihovi predstavnici su svake godine krajem srpnja, u vrijeme kada crkva slavi dan Svetog Vladimira, održavali komemorativne skupove koji su postali stožer ne samo humanitarnih, već i političkih i ekonomskih odnosa dviju zemalja.

Ilustracija: wikipedia.orgIzvor: wikipedia.org

Simbol kao temelj budućih odnosa

Glavni pokretač razvoja međudržavnih veza proisteklih iz susreta na Vršiču, čija je kulminacija Putinov posjet, jest Saša Geržina, prvi slovenski veleposlanik u Rusiji od 1993. do 1995. godine, koji je od povratka u Ljubljanu na čelu Društva "Slovenija Rusija". Dok su njegovi suradnici pripremali akreditacijske kartice za predstojeću ceremoniju spremljene u nekoliko sanduka, jer će na Vršič danas doći oko 2500 ljudi u 60 autobusa u organizaciji ovog društva, Geržina je za RBTH izjavio da su on i njegovi ruske kolege početkom devedesetih godina zajednički rješavali potpuno nov zadatak - na čemu graditi odnose između novonastalih država?

Sve nekadašnje jugoslovenske republike imale su nešto što ih je povezivalo s Rusijom, bilo da je to pravoslavlje, povijesne veze i podrška koju je Rusija upućivala Srbiji ili naftovodi. "Ovdje, u Sloveniji, takvih temelja za građenje budućih veza nije bilo", kaže Geržina.

Izvor: Rudolf Baloh
 
1/2
 

Rješenje se pojavilo iznenada, kada je u Moskvu stigao Saša Slavec, građevinski poduzetnik iz sjeverne Slovenije čiji se otac još tridesetih godina dobrovoljno prihvatio dužnosti da brine o ruskoj kapeli, a kasnije je tu obvezu ostavio u nasljeđe sinu. "Rekao mi je:, Imamo rusku kapelu koju lokalno stanovništvo čuva već 80 godina bez ikakvih političkih ili financijskih motiva. 'Naši ruske kolege jednostavno nisu vjerovali kada su to čuli i odmah su rekli da je to izvanredno. Tijekom 1993. godine stigla je prva ruska delegacija predvođena Sergejem Glazjevim, tadašnjim ministrom za ekonomske odnose i današnjim Putinovim savjetnikom. Na čelu delegacije Ruske pravoslavne crkve nalazio se pokojni vladika Sergej. Bilo je mnogo prisutnih, među njima i brojni poslovni ljudi. Svi su bili oduševljeni. Ovi susreti su postali tradicionalni", sjeća se Geržina. Kasnije, kada je Slovenija odbila potpisati sporazum o prijateljstvu s Rusijom iz straha da bi to ugrozilo njen put ka NATO-u i Europskoj uniji, slovenski predsjednik Milan Kučan je osobno nazočio komemoraciji, a Geržina je uvjeren da je to bila gesta kojom se iskazalo poštovanje Ruskoj Federaciji. I dolazak predsjednika postao je tradicija.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev na Vršiču. Ilustracija: Jekaterina Štukina/TASS Ruski premijer Dmitrij Medvedev na Vršiču. Izvor: Jekaterina Štukina/TASS

Politika, ekonomija i duhovnost

"U proteklom razdoblju ovdje su pojedinačno dolazili svi članovi Sinoda Ruske pravoslavne crkve. Tijekom 2001. godine došao je i tadašnji mitropolit Kiril, današnji patrijarh", objašnjava Geržina. "To je stvorilo okvir za redovite susrete, jer su političari prihvatili inicijativu poteklu iz nevladinog sektora, što se, inače, rijetko događa", zaključuje naš sugovornik.

U momentima kada su se u rusko-slovenskim odnosima javljali zastoji, redovito održavanje komemoracija na Vršič predstavljalo je neku vrstu protuteže. Nakon okončanja projekta "Južni tok", Geržina je uspio uvjeriti vlade Rusije i Slovenije da postanu pokrovitelji ovog događaja tijekom tri godine koje su prethodile 100-godišnjici stradanja ruskih zarobljenika. Kao rezultat toga, Slovenija je bila jedina članica EU koja je poslije prisajedinjenja Krima 2014. godine i nastojanja Zapada da izolira Rusiju nastavila redovito održavati sastanke međuvladinih komisija, a 2015. godine predsjednik Vlade Rusije Dmitrij Medvedev nazočio je komemoraciji na Vršiču.

"Dakle, mislim da Putinov posjet ne predstavlja iznenađenje. To je logičan nastavak onoga što smo postigli do sada", rekao je Geržina.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće