Progoni kršćana na Bliskom istoku

AP
Rusija sa zebnjom prati sudbinu kršćana Bliskog istoka, ističući da su oni žrtve pravog genocida. Iza progona kršćana stoje ekstremističke grupe islamista, ali ruski analitičari smatraju da su razlozi ovih događanja dublji i da se kriju u fundamentalnim osnovama suvremenog društva, a jedan od važnih faktora je i "arapsko proljeće".

Na tragičnu situaciju u kojoj su se našli kršćani Bliskog istoka skreću pozornost različite organizacije za zaštitu ljudskih prava, mnogi dužnosnici i predstavnici kršćanske zajednice. Prema podacima ruskih diplomata, u svijetu je progonima izloženo od 150 do 200 milijuna kršćana.

 

Egzodus kršćana

Najteže je kršćanima Iraka, Libije i Sirije. Govoreći o situaciji u kojoj se oni nalaze, predsjedatelj Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril izjavio je da su oni izloženi genocidu.

Prema podacima koje iznosi organizacija Aid to the Church in Need, kršćani masovno napuštaju zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike koje su kolijevka kršćanske vjere, jer im ekstremističke skupine ugrožavaju život.

Spomenuta organizacija izračunala je da u Iraku, primjerice, kroz pet godina neće uopće biti kršćana ako se nešto ne promijeni. U toj zemlji se njihov broj od početka 2000-ih do 2014. godine smanjio 10 puta. Sada ih ima svega 150 000.

U Siriji je prije početka građanskog rata 2011. godine živjelo oko 2 milijuna kršćana, ali je polovica u naredne dvije godine napustila zemlju. Mediji priopćavaju da su u Libiji surovi progoni kršćana česta pojava. Progone ih islamisti koji su došli na vlast poslije svrgavanja pukovnika Gadafija.

 

Utjecaj "arapskog proljeća"

Mnogi smatraju da je život kršćana na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi postao posebno težak nakon događaja vezanih uz takozvano "arapsko proljeće" 2011. godine, tj. poslije vala revolucija protiv "autoritarnih režima" koji je zahvatio zemlje ove regije. Ta "demokratizacija" je izazvala zaoštravanje međukonfesionalnih sukoba.

U nedavno objavljenom izvještaju ekspertnog centra Svjetskog ruskog narodnog sabora, građanske organizacije koja radi pod patronatom Ruske pravoslavne crkve, govori se o "tragičnim metamorfozama" antiautoritarnih revolucija u Libiji i Egiptu, o svrgavanju autoritarnog režima u Iraku i građanskom ratu u Siriji. Kako se ističe u dokumentu, svi ti događaji su se odigrali uz pomoć miješanja izvana u pokušaju da se zemljama ove regije nametnu vrijednosti zapadne političke kulture.

Autori izvještaja smatraju da je to imalo tragične posljedice po vjerske manjine i, konkretno, po kršćane. "Transplantacija parlamentarnih modela upravljanja na tradicionalno tlo [ovih zemalja]... iz korijena mijenja položaj vjerskih manjina", smatraju stručnjaci Svjetskog ruskog narodnog sabora. "Njihovi predstavnici se u novim okolnostima ne tretiraju kao 'usvojena braća' koja pripadaju istoj obitelji, već kao predstavnici suparničke stranke. Tretiraju se kao nepomirljiva konkurencija koju treba potisnuti iz dotičnog socijuma, i potisnuti je fizički". Ekstremni islamizam i, konkretno, pokret Islamska Država postaje instrument represija protiv kršćana.

 

Napori Rusije

Rusija se nekako pokušava zauzeti za kršćane Bliskog istoka - skretanjem pozornosti na taj problem na uglednim međunarodnim tribinama. O potrebi zaštite bliskoistočnih kršćana govorili su i ruski diplomati na sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava krajem lipnja. Delegati Ruske Federacije doveli su u vezu progone kršćana u svijetu s položajem kršćana u europskim zemljama. Predstavnik Rusije je izjavio da su mnoge države Europe "krenule putem odbacivanja svojih korijena, prije svega kršćanskih vrijednosti, na kojima se temelji europska civilizacija".

Po mišljenju direktora Instituta za nacionalnu strategiju Mihaila Remizova, ono što se događa s kršćanima na Bliskom istoku umnogome je posljedica promjena u suvremenom zapadnom društvu. To društvo se fragmentira pod utjecajem globalizma, pretvarajući se u konglomerat razjedinjenih manjina. Pojava ekstremnog islamizma u obliku Islamske Države, koji teži stvaranju totalnog i totalitarnog kalifata, u velikoj je mjeri reakcija na taj proces.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće