Zašto se Erdoğan ispričao Putinu?

AP
Predsjednik Turske Recep Erdoğan ispričao se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu za obaranje ruskog bombardera Su-24 na nebu iznad Sirije, priopćio je glasnogovornik predsjednika RF Dmitrij Peskov. Po mišljenju stručnjaka, Erdoğan je na takav korak potaknut pogoršanjem odnosa s Europskom unijom zbog izbjeglica i ekonomskim posljedicama prekida odnosa s Moskvom.

U obraćanju Putinu koje je Kremlj objavio 27. lipnja Erdoğan se ispričava za obaranje ruskog bombardera Su-24 u Siriji.

"Nakon incidenta sa Su-24 Turska je u svojoj vanjskoj politici pokušavala pronaći 'saveznike' po tom pitanju koristeći neslaganja između Europske unije i Rusije", rekao je u intervjuu za RBTH Aleksej Arbatov, rukovoditelj Centra za međunarodnu sigurnost Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose Ruske akademije znanosti.

Po njegovim riječima, ekonomska i politička situacija u zemlji prisilila je Ankaru da promijeni svoj stav. Naime, financijska kriza i prekid odnosa s Moskvom krajnje su se negativno odrazili na proračun Turske.

"Uz sve to pojavila se još i situacija s izbjeglicama, potreba za sprječavanjem odljeva migranata u Europu, problem kompenzacija Ankari [za izbjeglice], izlazak Velike Britanije iz EU, koji je vezan upravo za priljev migranata i odsustvo želje da Ankara bude primljena u EU i, kao posljedica svega toga, kvarenje odnosa s Bruxellesom", istaknuo je stručnjak.

 

Kriza u unutarnjoj politici Turske

Regeneracija odnosa s Rusijom će omogućiti da se pojača sigurnost u regiji i riješi niz nasušnih problema s kojima se Turska danas suočava, smatra turski politolog Hakan Aksaj.

Primjerice, za proteklih pola godine Turska je bila izložena čitavoj seriji terorističkih napada pripadnika Radničke stranke Kurdistana, kao i mnoštvu optužbi za kršenje ljudskih prava i seksualnih manjina u zemlji.

"U vezi s tim je Erdoğan odlučio izgladiti situaciju bar na jednoj fronti i ispričao se u nadi da će se uskoro moći obnoviti zajednički projekti s Moskvom", objasnio je turski stručnjak.

Po mišljenju Alekseja Arbatova, u te projekte spada obnavljanje turizma, ukidanje embarga na prodaju turskih poljoprivrednih proizvoda Rusiji, nastavak izgradnje nuklearne elektrane na jugu Turske (posao vrijedan preko 20 milijardi dolara), kao i projekta "Turski tok". "Rusija će napraviti određenu zadršku, tj. neće se odmah baciti u zagrljaj Turskoj. U etapama, korak po korak, počet će ublažavanje konfrontacije s Turskom", kaže Arbatov.

 

Politička pobjeda Moskve

Pismo turskog lidera s isprikom Vladimiru Putinu predstavlja političku pobjedu Moskve i zemalja koje žele surađivati s Rusijom, smatra Sergej Karaganov, dekan Fakulteta za svjetsku politiku i međunarodnu ekonomiju sveučilišta "Visoka škola ekonomije".

"Neprijateljstvo između dviju zemalja nanosilo je štetu Bliskom istoku u procesu saniranja regije. Odluka o pomirenju s Moskvom odavno je sazrijevala i bila predmet diskusija u turskom rukovodstvu. Nikome nije bila u interesu konfrontacija po pitanju u koejm Turska očito nije u pravu", kaže Karaganov.

Važna uloga u normalizaciji odnosa dviju zemalja pripada Izraelu, smatra Hasan Oktaj, rukovoditelj turskog Centra za strateška istraživanja Kavkaza. "Posjet izraelskog premijera Benjamina Natanjahua Moskvi može se okarakterizirati kao polazna točka u normalizaciji odnosa dviju zemalja. Sada Ankara treba pokrenuti pregovore s ruskom stranom o kompenzaciji za obitelji poginulih ruskih vojnika, na sličan način kao kada je Turska postigla dogovor s Izraelom. Normalizacija odnosa kako s Rusijom, tako i s Izraelom, neophodna je za mir i stabilnost regije", istaknuo je turski analitičar.