Kako Rusija pojačava vojno prisustvo na Sahalinu i Kurilskim otocima
Ministarstvo obrane RF uputilo je ekspediciju na Kurilske otoke radi njihovog proučavanja u interesu Tihooceanske flote.
U ekspediciji sudjeluje preko 200 ljudi i šest brodova Tihooceanske flote. Predvodi ih veliki desantni brod "Admiral Neveljskoj".
Prema riječima zapovjednika Istočnog vojnog okruga generala-pukovnika Sergeja Surovikina, država poduzima mjere bez presedana kako bi osigurala svoju sigurnost i teritorijalnu cjelovitost u ovoj regiji. Konkretno, Ministarstvu obrane RF je postavljen zadatak da do 2020. godine razvije vojnu infrastrukturu na Sahalinu, na Kurilskim otocima i u Arktičkoj zoni.
Kako je general istaknuo, u tijeku je planska modernizacija naoružanja jedinica Istočnog vojnog okruga, kao i rad na podizanju razine socijalne zaštite svih kategorija vojnih osoba i članova njihovih obitelji.
Greške prilikom urbanizacije Kurilskih otoka
Prema riječima vojnog komentatora lista Izvestija Dmitrija Safonova, oružane snage traže nova mjesta za baziranje Tihooceanske flote ili za punktove na kojima bi bili raspoređeni određeni kontingenti. Između ostalog, zapovjedništvo Istočnog vojnog okruga traži dodatne varijante za položaje protuzračne obrane i obalnih raketnih jedinica.
Međutim, ova regija ima mnoštvo osobenosti koje ograničavaju mogućnosti oružanih snaga.
"Mi smo u povijesti imali jedan zanimljiv presedan. Naime, Ministarstvo obrane je postavilo bazu PVO na otoku Sums, koju je nekoliko godina kasnije uništio tsunami. Treba poznavati geografske osobenosti regije i uzeti u obzir činjenicu da se vojne jedinice ne mogu bazirati na svim otocima, da i ne govorimo o pravljenju zemunica i boravku u njima ", naglasio je Safonov.
Po riječima ruskog stručnjaka, u početku urbanizacije ovih otoka Sovjetski Savez je napravio nekoliko pogrešaka. "Najprije je svima bilo smiješno što su putevi na otocima pokriveni pletenom žicom, sastrugali su je i sve betonirali, a duž puteva su napravili kućice. Zatim je došla jesen i putevi su počeli "kliziti". Ispostavilo se da su Japanci bili daleko upućeniji u situaciju. Naime, pletena žica je zadržavala blato za vrijeme kiša, i to je bio jedini način da se riješi problem prometnica na otoku", rekao je on.
Kako je istaknuo Safonov, bila je dovoljna jedna sezona da se kuće pod djelovanjem dalekoistočnih vjetrova i kiša pretvore u ruševine. I svake godine je ponovo trošen novac na renoviranje kompletne infrastrukture.
"Koliko dugo sovjetska vlast tamo ništa nije izgradila? Zašto je odlučeno da se infrastruktura održava samo na otocima Kunašir i Iturup? Vjerojatno zato što su geolozi i geografi Sovjetskog Saveza dobro upoznali situaciju", dodao je stručnjak.
Naoružanje za Kurilske otoke
Modernizacija naoružanja i opreme na Kurilskom arhipelagu traje od 2010. godine. Temelj sigurnosti zemlje u ovoj regiji i dalje čini 18. mitraljesko-artiljerijska divizija koja pripada Istočnom vojnom okrugu. Tijekom proteklih godina broj ljudstva u diviziji je uvećan, a u njezine redove je uključen i zasebni tenkovski bataljun s tenkovima T-80BV.
Prema riječima ministra obrane Sergeja Šojgua, ovdje će 2016. godine dodatno biti razmješteni raketni sustavi "Bal" i "Bastion", kao i bespilotne letjelice nove generacije "Eleron-3".
U protekloj godini su na Kurilske otoke pristigli i protuzračni raketni sustavi "Tor-M2U".
Po njegovom mišljenju, Rusija neće razmještati vojne jedinice na novim otocima.
Trenutno se na Kurilskim otocima nalazi 18. mitraljesko-artiljerijska divizija, koja broji 3500 vojnika (u mirnodopskim uvjetima). Baza posjeduje sljedeće naoružanje:- protuzračna samohodna oruđa ZSU-23-4 „Šilka” i ZU-23-2;
- sustave plotunske vatre BM-21 „Grad” (očekuje se da će ih zamijeniti „Tornado-G”);
- 152-milimetarska artiljerijska oruđa „Giacint”;
- protuzračne raketne sustave „Tor-M2U”;
- tenkove T-80BV.
