Nadežda Savčenko je gotovo dvije godine provela u ruskom zatvoru, da bi se 25. svibnja vratila u Kijev, gdje je dočekana kao narodni heroj. Istog dana su u Moskvu doputovali ruski građani koji su u Ukrajini osuđeni na zatvorske kazne. Kakav značaj može imati ta razmjena zatvorenika za rusko-ukrajinske odnose i kako se događaji dalje mogu razvijati?
Scenarij 1: Normalizacija odnosa između Moskve i Kijeva uspostavljanjem mira u Donbasu
Oni koji smatraju da uskoro može nastupiti poboljšanje odnosa između Rusije i Ukrajine uvjereni su da oslobađanje Nadežde Savčenko i razmjena osuđenika nisu izoliran slučaj, već dio paketa poteza vezanih za sukob u Donbasu koji je ranije usuglasila "normandijska četvorka". Po mišljenju kijevskog politologa Andreja Jermolajeva, direktora Instituta za strateška istraživanja "Nova Ukrajina", "razmjena je znak da počinje realizacija formalnog sporazuma iz Minska i neformalnog dogovora o rješavanju sukoba u Donbasu".
Stručnjak očekuje da bi sada mogle uslijediti izjave vezane za rješavanje sukoba. Strane bi mogle nastupiti s usuglašenim dogovorom, koji bi uključivao:
- trajan prekid vatre;
- uspostavu kontrole na granici između Donbasa i RF uz sudjelovanje snaga OESS-a;
- definiranje statusa i uređenja Donbasa poslije rata;
- održavanje izbora u samoproglašenim republikama;
- stvaranje formata stalnog dijaloga između Rusije i Ukrajine.
S druge strane, čak i ako su čelnici četiriju zemalja usuglasili te mjere, ostaje pitanje hoće li ih odobriti parlament Ukrajine. U ukrajinskoj Radi su dosta jaki ekstremisti koji se protive bilo kakvim sporazumima s Donbasom. Jermolajev, međutim, smatra da je zastupnike moguće uvjeriti. Potrebno je samo da "sve pristaše mirovnog procesa zauzmu energičan stav" i počnu "raditi s parlamentarcima". Uspjeh u rješavanju pitanja Donbasa drastično će izmijeniti odnose između Moskve i Kijeva, uvjeren je Jermolajev.
Scenarij 2: Ništa se neće izmijeniti
Mnogi stručnjaci smatraju da je takav optimizam neopravdan. Teško da će Kijev pristati na kompromis po pitanju Donbasa, smatra Boris Šmeljov, Voditelj Centra za politička istraživanja Instituta ekonomije Ruske akademije znanosti. Po njegovom mišljenju, Porošenko je potpisivanjem sporazuma iz Minska doveo sebe u nezgodnu situaciju, jer će mu biti krajnje teško, a možda i nemoguće ispuniti taj sporazum. Čak i ako mu pođe za rukom provuči potrebne zakone kroz parlament, to će prouzročiti političku krizu "s nepredvidivim posljedicama". Možda će se sve završiti novim izborima, na kojima će zastupničke mandate dobiti još ekstremnije nastrojeni političari.
Sadašnja slijepa ulica je, po mišljenju ovog stručnjaka, predodređena time što u Ukrajini nisu antiruski nastrojeni samo parlamentarci, nego i znatan dio društva, budući da se u ovoj zemlji već formiralo odgovarajuće javno mnijenje. Zbog toga razmjenu zatvorenika stručnjak ne dovodi u vezu s mogućnošću bilo kakvog bitnog napretka u rusko-ukrajinskim odnosima.
Scenarij 3: Potpuni prekid odnosa
Treći scenarij se također temelji na stavu da razmjena osuđenika neće imati dalekosežne posljedice, i da je, naprotiv, moguće daljnje pogoršanje odnosa između RF i Ukrajine, sve do njihovog potpunog prekida, ali tek kada budu obnovljena intenzivna borbena djelovanja u Donbasu. Po mišljenju Borisa Šmeljova, to će se dogoditi ako "Rusija bude manje-više neposredno uvučena" u borbena djelovanja.
S druge strane, po mišljenju liberalno nastrojenog stručnjaka iz fonda "Indem" Jurija Korgunjuka, odnosi između Kijeva i Moskve toliko su pogoršani da nema smisla govoriti o mogućnosti njihovog daljnjeg zaoštravanja. Stručnjak smatra da Kijev nije zainteresiran za apsolutni prekid odnosa, jer Ukrajina i dalje u velikoj mjeri ovisi o Rusiji. To vrijedi i za sukob na jugoistoku, jer je "dio Donbasa pod ruskom kontrolom". Odbacujući samostalnost DNR-a i LNR-a, stručnjak ujedno konstatira da je ključ rješenja sukoba u rukama Moskve.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
