Moskva i Washington postigli dogovor o primirju u Alepu

Reuters
Rusija i SAD su postigli dogovor o primirju u Alepu, najvećem sirijskom gradu u kojem se posljednjih tjedana vode žestoke borbe između trupa sirijske vojske, oporbe i islamskih ekstremista. Režim prekida vatre trebao bi trajati najmanje 48 sati.

Sukladno rusko-američkim dogovorom, "režim tišine" u Alepu stupio je na snagu u četvrtak 5. svibnja. Prema priopćenjima iz grada, tamo sada vlada "relativno zatišje".

Primirje u Siriji objavljeno je još 27. veljače, ali u okolici Alepa borbe su se nastavile. Nastavak borbenih djelovanja u Damasku objašnjen je potrebom da se pruži otpor islamistima.

Na tom području na sjeveru Sirije su jake pozicije džihadista, naročito iz Al Nusre, za koje primirje ne vrijedi. S druge strane, protivnici sirijskog predsjednika Bašara Asada i zemlje Zapada optužili su Asadove trupe za oružana djelovanja protiv građanske opozicije.

Dogovor o "režimu tišine" u Alepu postignut je još 3. svibnja, kako je priopćio stalni predstavnik Rusije pri UN-u Vitalij Čurkin 4. svibnja na specijalnoj sjednici Vijeća sigurnosti posvećenoj situaciji u ovom sirijskom gradu. Međutim, po riječima ruskog diplomata, oporba je sabotirala dogovor raketiranjem gradskih četvrti koje kontroliraju regularne postrojbe.

Alep je već nekoliko godina godina podijeljen na nekoliko zavađenih strana. Zapadne četvrti su pod kontrolom regularne vojske, a ostale dijelove grada kontroliraju ili naoružani pobunjenici ili džihadisti. I Moskva i Damask izvještavaju da su položaji opozicionara i pripadnika Al Nusre u Alepu toliko tijesno isprepleteni da je nemoguće vršiti napade isključivo na ekstremiste.

Izvor: ReutersIzvor: Reuters

Zamršena situacija

Kako je u intervjuu za RBTH izjavio Sergej Demidenko, orijentalist s Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju, položaji sudionika sukoba u Alepu su zaista toliko zamršeni da često nije jasno tko se gdje nalazi. Po njegovim riječima, tamo ima previše sudionika u sukobu. Pored regularne vojske, glavnih organizacija islamista i opozicionara, prisutne su i grupe raznih etničko-konfesionalnih zajednica. Svaka strana u tom sukobu ima vlastitu shemu djelovanja. Rijetki su slučajevi koordinacije poteza s drugim skupinama.

U takvoj "slojevitoj" situaciji primirje ne može dugo trajati, jer u kaosu koji vlada u Alepu nije moguće postići nekakav trajniji dogovor. Pri tome, kako ističe ruski stručnjak, građanska (uvjetno rečeno) i umjerena (također uvjetno rečeno) oporba iz "Slobodne sirijske vojske" slaba je i u Alepu, kao i u cijeloj Siriji. Mnogo veći utjecaj imaju islamisti. Pored toga, kako ističe analitičar, "Slobodna sirijska vojska" nije neka dobro organizirana struktura. To je konglomerat minijaturnih organizacija koje obuhvaćaju između ostalog i mnoge islamističke skupine. Sve to znatno otežava postizanje dogovora sa "Slobodnom sirijskom vojskom".

 

Tko zloupotrebljava Washington?

Zapad je pozdravio postizanje dogovora o primirju. Kako je izjavio državni tajnik John Kerry, SAD očekuje da će primirje poštovati i vlasti i oporba. Po riječima šefa njemačke diplomacije Franka Waltera Steinmeiera, primirje u Alepu je dobra osnova za obnavljanje pregovora u Ženevi između sirijskih vlasti i oporbe, koji su obustavljeni prije izvjesnog vremena.

Moskva je, s druge strane, u ocjeni događaja u Alepu dovela u sumnju iskrenost pojedinih aktera koji su uvučeni u rješavanje situacije u Siriji. Po riječima ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, SAD se dogovara s Rusijom o primirju u Alepu pokušavajući ujedno "odrediti granice zone tišine tako da ona obuhvati i dosta položaja koje zauzima Al Nusra". Lavrov je u vezi s tim pretpostavio da netko pokušava zloupotrijebiti Washington "kako bi zaštitio Al Nusru od napada". Ruski ministar je izjavio da iza toga može stajati Turska, pozvavši se na podatke o "rđavim vezama" Ankare s Islamskom Državom i Al Nusrom.

Više