O čemu je Mesić govorio u Moskvi

Alina Jabločkina
U srijedu, 27. travnja, Stipe Mesić održao je predavanje na Moskovskom državnom sveučilištu međunarodnih odnosa (MGIMO). Bivši predsjednik Republike Hrvatske govorio je poglavito o svome viđenju današnjeg svijeta, a osvrnuo se i na mnoga druga aktualna pitanja.

Bivši hrvatski predsjednik studentima je pružio svoj pogled na svijet danas, zasnovan na bogatom i dugogodišnjem političkom iskustvu. Pritom je istaknuo nekoliko ključnih, kako ih je nazvao, „fatalnih pogreški Zapada“ koje su, po njegovom mišljenju, presudne za razumijevanje suvremenog svijeta i njegovih problema. Ponudio je i neka od mogućih rješenja za te probleme.

Prva „fatalna pogreška“ Zapada dogodila se, prema Mesiću, nakon završetka hladnog rata, nestanka blokovski podijeljenog svijeta i raspada Sovjetskog Saveza. „Zapad je procijenio kako su ti događaji njegova vlastita pobjeda te se počeo tako i ponašati – pobjednički, dodjeljujući drugoj strani ulogu pobijeđenoga“, rekao je Stipe Mesić.

Rusija je nakon raspada Sovjetskog Saveza upala u razdoblje stagnacije, dok je Zapad iskorištavao tu činjenicu, gazeći obećanje dano predsjedniku Gorbačovu da se Atlantski pakt neće širiti prema prema ruskim granicama. „Upravo je to jedan od korijena ukrajinske krize“, smatra Mesić.

Druga „fatalna pogreška“ bila u tome da je „ono što je bilo shvaćeno kao pobjeda Zapada nad Istokom bilo shvaćeno i kao pobjeda superiornosti neoliberalnog kapitalizma“. Mesić je pritom naglasio kako današnji kapitalizam „nije onaj iz vremena kada su kapitalisti ne samo ostvarivali goleme profite, nego i gurali razvoj društva naprijed“. Današnji neoliberalni kapitalizam nazvao je „poretkom predatorskog tipa“. Dodao je i kako on može opstati samo ako stalno ekspandira, te da zato u pokušaju da se održi postaje sve agresivniji i nasilniji.

Stipe Mesić govorio je i o početku financijsko-ekonomske krize koja je krenula u SAD-u prije desetak godina. Prisjetio se kako je tada kao predsjednik Hrvatske upozoravao da se treba pripremiti na njezin dolazak i kako su ga tada gotovo ismijali. „Kriza je naravno došla i od tada se nitko ne smije“, gorko je primjetio Mesić.

A upravo u „nametnutoj radikalnoj štednji“ koja je bila propisana kao recept za izlazak iz krize leži treća „fatalna pogreška“. Mesić, naime, smatra da rješenje nije u štednji „koja guši proizvodnju i tjera u sve veću nezaposlenost“, već u ponovnom pokretanju proizvodnje, povećanju radnih mjesta i jačanju kupovne moći građana.

Po njegovom mišljenju, krajnje rješenje leži u novom svjetskom gospodarskom poretku.

„Nemojte me pogrešno shvatiti, ja ne zagovaram povratak na socijalizam niti mislim da je moguće ostvariti ideje komunizma koje su utopijske. Ja samo govorim da je cijela povijest ljudskog roda obilježena evolucijom i razvojem. Jedni su sistemi propadali, drugi su nastajali. Zašto bi onda neokapitalizam bio kraj razvoja?“, zapitao se predavač.

„Ne smije se dozvoliti da nas pogrebna povorka neoliberalnog sustava, koja prolazi pored nas svakoga dana, a da mi toga uglavnom nismo ni svjesni, sve zajedno s pokojnikom odvuče u grobnicu. Treba ići dalje, treba težiti boljem, a pitanje je samo kako“, zaključio je.

U diskusiji sa studentima Mesić se dotaknuo i nekih drugih tema. Na pitanje jednog od studenata o problemu terorizma, posebice terorizma u Bosni, Mesić je rekao kako je terorizma u svijetu oduvijek bilo, samo što je on danas globalne naravi. Terorizam Islamske Države nazvao je najtežom, najbrutalijom i najopasnijom vrstom terorizma.

U tom se kontekstu dotaknuo i problema odnosa medija prema izbjeglicama. Osnovni problem, prema Mesiću, leži u tome što izbjeglice ne zovu izbjeglicama, već migrantima i što se u medijskom prostoru komentira kako „su dobro obučeni“ i „imaju novi mobitel“. ISIL, rekao je Mesić, reže glave i onima koji imaju mobitel, i onima koji ga nemaju. Prema tome, radi se o izbjeglicama, a ne o migrantima. Naglasio je kako migrant iz svog doma odlazi svojom voljom negdje gdje misli da će mu biti bolje, dok izbjeglica iz svog doma odlazi jer bježi od smrti. Mesić je rekao i kako smatra da rješenje Zapada da podijeli izbjeglice među zemljama nije rješenje, već da se problem treba rješavati tamo gdje je nastao. Upozorio je i na to da, kada se sruši jedan sustav, iza njega ostaje kaos. Što se tiče Bosne, Mesić je rekao kako je siguran da u njoj nema organiziranog terorizma, no da bi priča bila drugačija da Bosna svojedobno nije ostala u svojim granicama.

Govoreći o NATO paktu, Mesić je rekao kako smatra da će i Crna Gora i Srbija ući u NATO. No dodao je i kako vjeruje da vojni savez gubi svoj smisao ako ne postoji neprijatelj na drugoj strani, što je, po njegovom mišljenju, danas slučaj. Mesić smatra da političari moraju pomoći da se shvati da Europa mora surađivati s Rusijom, a ne biti protiv nje.

Na pitanje postoji li na Balkanu faktor integracije, Mesić je rekao kako je on veliki pobornik europskog udruživanja, ali ne protiv Rusije, već zajedno s njom. „Ja sam za čitavo europsko udruživanje“, izjavio je. Pojasnio je kako smatra da novo „preslagivanje na Balkanu“ nema smisla, jer su postojala „dva eksperimenta“ udruživanja (Kraljevina Jugoslavija i Socijalistička Jugoslavija) te su oba završila u moru krvi. Stoga smatra da je izlaz u europskom udruživanju, a ne u trećem eksperimentu. „Narod će u udruženoj Europi živjeti u svom ukupnom kulturnom korpusu, bez granica“.

Što se tiče stanja u hrvatskom gospodarstvu, Mesić je podsjetio kako smo „imali privatizaciju u vrijeme rata koja je uništila hrvatsko gospodarstvo“. Objasnio je da je, uz privatno, državno i zadružno, postojalo i društveno socijalističko vlasništvo. Izrazio je žaljenje što se radnicima, nakon procjene kapitala firme, nisu podijelile dionice, već se društveno vlasništvo rasprodalo „podobnima“ koji se nikad nisu bavili biznisom te je tako u Hrvatskoj uništeno poduzetništvo. Danas se, rekao je Mesić, u Hrvatskoj vodi politika reindustrijalizacije. „To ne ide lako, no postoji šansa da napravimo ozbijan korak“, rekao je.

Mesić je svoje predavanje i razgovor sa studentima završio odgovorom na pitanje o neofašizmu, za koji je rekao da je ogroman problem u Europi koji ona ne razumije dovoljno dobro. „U Hrvatskoj taj problem aktualiziramo i borimo se protiv njega. Neki me zato baš i ne vole“, zaključio je bivši predsjednik Hrvatske sa smiješkom.