"Panamski dosje" objašnjen na ruskoj državnoj televiziji
Sergej Roldugin.
EPA / Vostock-photoPutin prvi put komentirao "Panamske dokumente"
To je pokušaj da se situacija destabilizira iznutra, rekao je Putin.Nakon medijske kampanje vezane za panamsku offshore zonu dužnosnici i kulturni radnici Rusije ponudili su svoja objašnjenja za podatke koji su izneseni o ruskim političarima i poslovnim ljudima. Ruska državna televizija objavila je prilog u kojemu navodi izjave predsjednika Vladimira Putina, direktora Ermitaža Mihaila Piotrovskog, "glavnog junaka" zapadnih medija Sergeja Roldugina i drugih kompetentnih ličnosti.
U nedjelju 10. travnja u programu "Vijesti tjedna" na TV kanalu Rossija 1 objavljen je prilog o "panamskom dosjeu" i njegovom "glavnom junaku" (prema verziji zapadnih medija), čuvenom violončelistu i Putinovom prijatelju Sergeju Rolduginu. U prilogu je prikazan intervju s Rolduginom, kojem se u takozvanom istraživanju Međunarodnog konzorcija za istraživačko novinarstvo (ICIJ) pripisuju tvrtke u offshore zoni s ukupnim prometom od 2 milijarde dolara.
Pomoć poslovnih krugova
Sergej Roldugin ne zarađuje milijarde, premda se pokušava baviti biznisom, "kao i mnogi kreativni ljudi u Rusiji" - to je na forumu Sveruskog nacionalnog fronta izjavio predsjednik Putin, kojem Roldugin zaista je stari prijatelj. "Ali kakav je to biznis? Roldugin je manjinski dioničar jedne naše tvrtke i od toga ima određenu zaradu", objašnjava ruski lider.
Poznato je da je Putinov prijatelj manjinski vlasnik banke Rossija. Prema dokumentima ove banke, čuveni ruski violončelist je 2005. godine kupio 3,96 posto dionica za 375 milijuna rubalja (13 milijuna dolara po tečaju iz 2005).
Roldugin je objasnio da je često od poslovnih ljudi tražio i dobivao novac za glazbene instrumente namijenjene mladim talentima. "Tražio sam od svakoga od koga sam mogao, jer su instrumenti skupi. <...> Želio sam da imamo najbolje instrumente, najbolje profesore i najbolje sale. <...> To košta jako puno. Zato sam ja i tražio novac". Roldugin je zaista dobivao novac od poslovnih krugova, i u tome je, kako kaže, određenu ulogu možda odigralo i njegovo prijateljstvo s Putinom. Zatim su mu biznismeni predložili da on sam postane vlasnik manjeg postotka dionica i da samostalno podržava kulturu vlastitim sredstvima.
Tako je Roldugin zahvaljujući svojim dionicama mogao zaraditi dovoljno za kupnju veoma skupih instrumenata u inozemstvu, koje je on donosio u Rusiju i poklanjao državnim institucijama. Gotovo sav novac je za to i korišten, objasnio je Vladimir Putin na forumu Sveruskog nacionalnog fronta.
Spašavanje dvorca
Jedna od akcija čuvenog ruskog violončelista bilo je i spašavanje Aleksejevskog dvorca na rijeci Mojki. Sada se u njemu nalazi sanktpeterbuški Dom glazbe, a Sergej Roldugin je njegov umjetnički direktor od 2005. godine.
Po Rolduginovim riječima, dvorac je dugo bio zapušten, naročito u razdoblju kada se pod prozorima "stalno pucalo" (tako su u Peterburgu dijeljene sfere utjecaja tijekom 1990-ih), a u samom dvorca su se "šetkale djevojke pripremljene za raznorazne bandite". Tvrtka koja je 11 godina iznajmljivala dvorac nije o njemu vodila računa. "Oluci su bili okrenuti prema podrumu, kako bi se sve smočilo i uništilo, pa da bi zatim zdanje bilo srušeno ili kupljeno za malo novaca. Mi smo zapravo spasili ovaj dvorac", kaže Roldugin.
Specijalna operacija FSB-a u offshore zoni
U prilogu TV kanala Rossija 1 opisan je i jedan specifičan događaj vezan za tvrtke u offshore zoni u kojima se drži novac ruskih kompanija. U pitanju je specijalna operacija Federalne službe sigurnosti (FSB) Rusije.
Naime, FSB je 2008. godine saznao da su američke specijalne službe zainteresirane za ruske telekomunikacijske aktive. O tome u "Vijestima tjedna" govori jedan službenik FSB-a. Amerikance je zanimao holding Nacionaljnie telekommunikacii ruskog poduzetnika Sulejmana Kerimova. SAD je preko američkih tvrtki gotovo uspio od Kerimova otkupiti holding čija publika broji nekoliko desetaka milijuna gledatelja, a vlasnik je tada već prenio aktive u offshore kako bi ih prodao.
Shvaćajući da kablovske mreže svakog trenutka mogu prijeći u vlasništvo stranog operatera, rusko rukovodstvo odlučilo je aktive hitno vratiti u Rusiju. U tom trenutku je bilo procijenjeno da dionice Nacionaljnih telekommunikacija vrijede milijardu i pol dolara. Država nije mogla brzo osigurati toliki novac u offshore zoni ("a naše kablovske mreže su mogle biti otkupljene upravo u offshore zoni", objašnjava službenik FSB-a), i zato se obratila poslovnim krugovima, ne gubeći vrijeme. Tako je u travnju 2008. godine formiran pool ruskih kompanija i banaka, u koji su ušle tvrtke Nacionaljnaja media gruppa, Severstal i Surgutneftegaz, kao i banke Sberbank, VTB i Gazprombank. Oni su u offshore zoni otkupili sve akcije Nacionaljnih telekommunikacija i zatim ih za istu sumu prodali državnoj kompaniji Rostelekom.
