Što se događa između Rusije i NATO-a?

Glavni zapovjednik snaga NATO-a u Europi Philip Breedlove.

Glavni zapovjednik snaga NATO-a u Europi Philip Breedlove.

Reuters
Glavni zapovjednik snaga NATO-a u Europi Philip Breedlove najavio je planove za povećanje vojnog kontingenta pakta u šest zemalja Istočne Europe. RBTH pojašnjava što to znači za odnose između Rusije i NATO-a.

1. Što se dogodilo?

NATO je najavio da planira povećati svoju prisutnost duž zapadne granice Rusije. U veljači 2017. godine Pentagon će u Istočnoj Europi razmjestiti 4500 američkih vojnika sa 250 tenkova, pješadijskih borbenih vozila Bradley, samohodnih haubica i drugom opremom.

2. Zašto Moskvu uznemiruje jačanje snaga NATO-a u Europi?

Širenje NATO-a je, prije svega, kršenje utvrđenog pariteta u regiji. Prema toma, Rusija brine o svojoj sigurnosti jer se radi o kretanju vojne infrastrukture prema njezinim granicama.

3. Je li ovakav stav Moskve nešto novo?

Nije, Moskva je u više navrata upozoravala da joj smeta svaki pokušaj da se ojača istočno krilo NATO-a i da to neće moći proći bez odgovora. Konkretno, isti stav Moskva je imala i u listopadu prošle godine nakon testiranja proturaktenih sustava SAD-a u Europi. "Je li to za nas prijetnja? Naravno da jest! I mijenja samu filozofiju međunarodne sigurnosti", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

4. Kako je Moskva odgovarala?

Kao odgovor na razmještanje proturaketnog sustava u Europi 2014. godine Rusija je premjestila raketni kompleks "Iskander-M" u Kalinjingradsku oblast (ruska poluenklava u EU). 2015. je Rusija konačno istupila iz Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (CFE). Njega je potpisalo šesnaest država članica NATO-a i šest država članica Varšavskog pakta i regulirao je da sve zemlje imaju jednaku količinu konvencionalnog naoružanja. Istina, Rusija je iz članstva CFE izašla 2007. godine, i na taj je način zaustavila prijenos informacija o razmještanju svojih trupa, oružja i opreme.

2010. godine Moskva je pokrenula program naoružanja do 2022. godine, a provodit će se unatoč krizi. Predviđeni portfelj narudžbi za oružare iznosi 20 trilijuna rubalja.

5. Što planira?

Poduzeti mjere, "uključujući i korištenje vojno-tehničkih sredstava". Rekao je to stalni predstavnik Rusije pri NATO-u Aleksandar Gruško, uz napomenu da su planovi NATO-a za jačanje kontingenta "neopravdani": ukupni vojni proračun NATO pakta već iznosi gotovo trilijun dolara, „odnosno 51% svjetskih troškova za obranu".

Kao što je za RBTH rekao direktor Centra za međunarodnu sigurnost IMEMO RAN i stručnjak moskovskog Carnegie centra Aleksej Arbatov, u slučaju realizacije proturaketnog obrambenog projekta SAD-a u istočnoj Europi na bazi raketa SM-3, Rusija će 2018. rasporediti operativno-taktički kompleks "Iskander-M" u Kalinjingradskoj oblasti na trajnoj osnovi.

Osim toga, u siječnju 2016. godine ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio je stvaranje dvije nove divizije u Zapadnom vojnom okrugu (mirnodopska divizija ima do 13 000 ljudi – op.ur.) i jedne tenkovske vojske (udarna jedinica, u sastavu koje će biti oko 500 tenkova, 300 borbenih vozila pješaštva– op.ur.)

6. Do čega bi to moglo dovesti?

Kako je rekao Arbatov, SAD će 2020. godine započeti svoj program modernizacije taktičkih i nuklearnih snaga, te će u istoj godini raskinuti Sporazum o ograničavanju strateškog ofenzivnog naoružanja (START-3). Budući da se pregovori o novom sporazumu danas ne provode, možemo očekivati  nekontroliranu utrku u naoružanju, rekao je stručnjak.

U taj proces, u skladu sa svojim mogućnostima, ulaze i novi sudionici Indija i Pakistan. Kina također gradi arsenale u svim rasponima. Sjeverna Koreja stvorila je više od deset nuklearnih bojevih glava i testira sustave dopreme, koji će u budućnosti moći pogoditi ciljeve u Moskvi i Washingtonu.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće