Odnosi Rusije i Europske unije: 4 neriješena pitanja

Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova RF, na summitu Rusija-EU u Bruxellesu.

Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova RF, na summitu Rusija-EU u Bruxellesu.

Reuters
U svjetlu pokušaja Europske unije da utvrdi načela na kojima bi trebala graditi svoj odnos sa suvremenom Rusijom, RBTH je odlučio odrediti one probleme koji trenutno ne dopuštaju Moskvi i Bruxellesu da prijeđu sa sukobljavanja na suradnju.

Ministri vanjskih poslova zemalja Europske unije, raspravljajući 14. ožujka o odnosima zajednice s Rusijom, dogovorili su se o "selektivnoj" suradnji s Rusijom po brojnim pitanjima, posebice što se tiče migracija i borbe protiv terorizma.

Međutim, što sprečava te dvije strane da prijeđu sa "selektivne" suradnje na potpunu suradnju? Prema riječima stručnjaka, na putu tome stoje barem četiri ozbiljna izazova.

 

1. Sankcije

Sankcije protiv Rusije, koje je Europska unija uvela nakon SAD-a u svjetlu ukrajinske krize, ozbiljno kvare odnose Rusije i Europske unije, smatraju stručnjaci. To se, međutim, odnosi i na kontrasankcije koje je Rusija uvela za raznoliku robu iz Europske unije i SAD-a.

Za nekoliko će mjeseci EU morati odlučiti o sudbini gospodarskih sankcija protiv Rusije. Analitičari smatraju da je vrlo vjerojatno da će EU produžiti režim sankcija.

Istovremeno je, smatra Dmitrij Orlov, izvršni direktor Agencije za političku i ekonomsku komunikaciju, teško naći adekvatno opravdanje za sankcije, s obzirom na to da "Rusija djelotvorno pridonosi stabilizaciji stanja na jugoistoku Ukrajine i provedbi sporazuma iz Minska."

2. Minski sporazumi

Minski sporazumi, "mapa puta" za mir u Donbasu koju su prije godinu dana u Minsku dogovorili čelnici Rusije, Francuske, Njemačke i Ukrajine, ključni su za bilo kakvu raspravu o odnosima Rusije i Zapada. Šefica europske diplomacije Federica Mogherini je nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova europskih zemalja izjavila kako je "potpuna provedba sporazuma iz Minska ključni element za sve bitne promjene u našim odnosima s Rusijom". Kako je primijetio Orlov, Rusija i EU različito shvaćaju sporazume iz Minska. Moskva smatra da glavnu odgovornost za neuspjeh "Minska" snosi Kijev, dok su europske prijestolnice sklone kriviti Moskvu.

Pritom je sam ukrajinski sukob donekle manifestacija neslaganja koje postoji između Rusije i EU. Andrej Suzdaljcev, zamjenik dekana Fakulteta za svjetsku ekonomiju i međunarodnu politiku sveučilišta "Visoka škola ekonomije", za RBTH je rekao kako se promjena vlasti u Kijevu odvijala pod sloganom o putu u Europu i neophodnosti potpisivanja sporazuma o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji. Takav smjer zemlje-susjeda nije mogao imponirati Moskvi.

Zasad su izmjene i dopune ukrajinskog Ustava o statusu Donbasa, koje su prema sporazumima iz Minska neophodne, zapele u Radi na neodređeno vrijeme. Stoga je nejasno kakva će biti sudbina prošlogodišnjih dogovora lidera četiri zemlje.

 

3. Sirija

Sirijska kriza još je jedna točka oko koje se ne slažu Bruxelles i Moskva.

Sve do danas, smatra Orlov, vanjski igrači – Zapad i Rusija – ne razumiju dovoljno kako jedna na drugu utječu suparničke koalicije na čelu s Moskvom i Washingtonom. To usporava razradu mnogih odluka vezanih kako za politiku EU i Rusije o Siriji, tako i o za druga pitanja - na primjer, migracijsku krizu. EU tvrdi kako je priljev izbjeglica iz Sirije povoljna situacija za Rusiju, za koju smatraju da je povezana s intervencijom ruske avijacije u toj zemlji.

Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da se povuče glavni dio snaga iz Sirije ublažava oštrinu neslaganja Rusije i EU po pitanju Sirije.

 

4. Vrijednosni jaz

U Europi se u više navrata spominjao još jedan problem koji dijeli Rusiju i EU - vrijednosni jaz. Postoji mišljenje da u osnovi svih nesuglasica između ovih zemalja leže različiti pogledi na svijet i ideološke razlike.

"Današnji Europljani razmatraju vanjsku i unutarnju politiku, uključujući i Rusiju, prema osobitostima njezinog političkog režima" - naglašava Maksim Braterskij, stručnjak Centra za europska istraživanja sveučilišta "Visoka škola ekonomije". Stručnjak navodi kako za EU "prijatelj, pouzdani saveznik i bezopasna država može biti samo zemlja koja se temelji na liberalno-demokratskim vrijednostima". Obzirom na specifičnost Rusije u smislu potrebe za visokim stupnjem centralizacije moći, Braterskij ne vidi nikakav izlaz iz ove situacije.

U isto vrijeme ne smatraju svi da je ovaj problem tako ozbiljan. Prema Orlovu, vrijednosni jaz postoji, ali nije toliko velik da bi ometao punopravni dijalog.

Više