Sedam pitanja vezanih za Krim

1. Što je to Krim, gdje se on nalazi i koje nacionalnosti tamo žive?

Krim ili Krimski poluotok nalazi se u sjevernom dijelu Crnog mora, južno od Ukrajine. Na poluotoku živi 175 nacionalnosti (radi usporedbe, u Rusiji žive pripadnici ukupno 193 naroda). Pa ipak, prema popisu stanovništva iz 2015. godine, veliku većinu čine tri naroda: Rusa ima 1,5 milijuna (68%), Ukrajinaca 344.500 (15,7%) i krimskih Tatara 232.300 (10,6%) *. Broj Grka, Bugara, Nijemaca, Židova, Turaka i drugih etničkih zajednica varira od 2 do 5 tisuća ljudi.

2. Čiji je ipak Krim?

U skladu s ruskim zakonima Krim pripada Ruskoj Federaciji. Što se tiče Ukrajine i zapadnih zemalja (G-7, članica NATO-a i Europske unije), one još uvijek smatraju da je Krim dio Ukrajine.

Fotogalerija: Krim bez električne energije, i zvjezdano nebo nad njim

Sjedinjenje Krima s Rusijom je postalo moguće nakon državnog prevrata u Kijevu, kada su početkom 2014. godine naoružani maskirani jurišnici uzurpirali parlament i druge strukture vlasti, uključujući i funkciju predsjednika države, koji je uklonjen bez poštovanja ustavnih procedura. Građani Krima su bili protiv neustavne smjene vlasti u Kijevu i antiruskog raspoloženja koje je nova vlast promovirala. Iz tog razloga su odlučili su se odvojiti od Ukrajine.

Krimska vlast je tada donijela Deklaraciju o neovisnosti i organizirala referendum, na kome je 95,6 posto stanovnika glasovalo za sjedinjenje poluotoka s Ruskom Federacijom. Kremlj smatra da se radi o pravu naroda na samoodređenje. Pojedini ruski politolozi su u tom događaju vidjeli analogiju s Kosovom, čiju neovisnost su priznale mnoge zemlje unatoč stavu Srbije i rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, dok drugi smatraju da Rusija ima pravo na Krim kao Srbija na Kosovo.

3. Zašto u svijetu još uvijek smatraju da je Krim ukrajinski?

Polovina članica UN ne priznaje legitimnost krimskog referenduma i smatra da se njime krši ukrajinski ustav, sukladno kojem odluka o teritoriju Ukrajine može biti donesena samo na općeukrajinskom referendumu. Na temelju toga predstavnici vlasti u Kijevu tvrde da je Rusija, navodno, izvršila aneksiju dijela teritorija susjedne države. SAD i članice Europske unije su u znak prosvjeda najprije uvele sankcije nekolicini ruskih dužnosnika, a zatim, u vezi sa situacijom na istoku Ukrajine, i čitavim sektorima ruske ekonomije.

Biseri Krima – zamci, ljetnikovci i ostala „viteška“ arhitektura

4. Čiji je bio Krim kroz povijest?

Krim je pripao Rusiji 1783. godine poslije još jednog rusko-turskog rata i bio je u sastavu Ruskog Carstva, a zatim i Sovjetske Rusije sve do 1954. godine, kada ga je sovjetski vođa Nikita Hruščov, došavši na vlast, predao Ukrajinskoj SSR. Taj njegov "poklon" je upriličen na godišnjicu ulaska Malorusije (nekadašnji naziv dijela teritorija današnje Ukrajine) u sastav Rusije 1654. godine u znak "vječitog prijateljstva ruskog i ukrajinskog naroda". Stanovnike Krima nitko nije pitao za mišljenje, ali u tom trenutku odluka nije imala većih posljedica po stanovništvo poluotoka, s obzirom da se radilo o administrativnoj preraspodjeli teritorija unutar jedinstvene socijalističke države. Tako se Krim poslije raspada Sovjetskog Saveza našao na teritoriju novoformirane države Ukrajine, a tadašnje ruske vlasti na čelu s Borisom Jeljcinom pristale su na to i priznale granice Ukrajinske socijalističke republike za granice nove nezavisne ukrajinske države.

5. Kako se Krim opskrbljuje strujom, vodom i namirnicama?

Kijevska vlast je poslije sjedinjenja Krima s Rusijom uvela poluotoku čitav niz blokada, počevši od prekida opskrbe vodom kroz Sjevernokrimski kanal. Prije toga je 85% vode za potrebe stanovništva stizalo na Krim iz Ukrajine.

Krim i Ukrajina: što je preostalo od nekadašnjih veza?

Zatim je Kijev pokušao obustaviti izvoz ukrajinskih namirnica i promet s Krimom. Pripadnici ukrajinske organizacije krimskih Tatara "Medžlis", koja nije priznata u Rusiji, zajedno s aktivistima kijevskog režima i pripadnicima ekstremističke organizacije "Desni sektor", koja je zabranjena u Rusiji, blokirali su prilaze Krimu iz smjera Ukrajine i onemogućili šleperima s ukrajinskim namirnicama da stignu na poluotok.

U studenom 2015. godine u Krim je proglašena izvanredna situacija zbog energetske blokade, kada su ukrajinski ekstremisti digli u zrak dalekovod. Tako je poluotok ostalo bez struje.

Danas je problem opskrbe vodom djelomično riješen tako što je u kanal usmjerena voda iz krimske rijeke Bijuk Karasu. Ni s namirnicama nije bilo problema, jer su ukrajinski proizvodi postupno zamijenjeni ruskim. Što se tiče električne energije, već 2. prosinca je puštena u pogon prva linija energetskog mosta kojim struja iz Krasnodarskog kraja stiže na Krim. Danas su u funkciji već dvije linije, a treća će proraditi u travnju 2016. godine.

Platni sustavi Visa i Mastercard službeno još uvijek ne opslužuju Krim zbog sankcija, ali u trenutku pisanja članka kartice ovih sustava mogu se koristiti u Krim samo ako su izdane u ruskim bankama. Gotovina se može podići bez provizije na bankomatima regionalne banke RNKB.

6. Podržavaju li građani Rusije sjedinjenje s Krimom?

Da. Prema podacima koje iznosi čak liberalno nastrojena agencija za ispitivanje javnog mnijenja "Levada-centar", odluku o sjedinjenju Krima s Ruskom Federacijom 2014. godine je podržalo 79% ispitanika u Rusiji, a godinu dana kasnije taj postotak je iznosio 69%. U svakom slučaju, po tom pitanju postoji stabilan konsenzus kako u vladajućim strukturama, tako i u ruskom društvu.

7. Može li se legalno iz Krima otići u Ukrajinu i obrnuto?

Građani Ukrajine mogu doći na Krim - dovoljno je pokazati putovnicu. Stvar je u tome što Kijev tu granicu tretira kao administrativnu, a Ruska Federacija nije uvela nikakva ograničenja, tj. još uvijek je na snazi bezvizni režim, kao i prije sjedinjenja Krima s Rusijom.

Strancima je, međutim, za ulazak na Krim preko Ukrajine potrebna specijalna dozvola ukrajinske migracijske službe, s tim da su dužni vratiti se preko istog graničnog prijelaza. Drugim riječima, nije moguće da stranac uđe na Krim trajektom preko Kerčanskog tjesnaca, tj. iz kontinentalnog dijela Rusije, a zatim da s Krima prijeđe u Ukrajinu. Na ukrajinskom graničnom prijelazu to će se tretirati kao povreda granice. Svi stranci, naravno, mogu bez problema doći do Krima iz bilo koje točke Rusije.

Krim – poluotok na kojem se vrijeme zaustavilo