7 pitanja o sporazumu o obustavi vatre u Siriji

Ilija Pitalev/RIA Novosti
Ruski i američki predsjednici usuglasili su 22. veljače plan o obustavi vatre u Siriji. RBTH obavještava o tome o čemu su se dogovorili lideri dviju država i hoće li funkcionirati sporazum.

1. Koga se tiču sporazumi Putina i Obame?

Sporazum predviđa obustavu vatre između vladinih snaga, njihovih saveznika i borbenih redova opozicije. Kako je istaknuo ruski predsjednik Vladimir Putin, obustava ratnog djelovanja neće se odnositi na militante iz Islamske države, Džebhat an-Nusru i druge organizacije koje je Vijeće UN-a proglasilo terorističkima.

2. Kad bi se trebala dogoditi obustava vatre?

Sporazum o obustavi vatre trebao bi stupiti na snagu 27. veljače. Do podneva 26. veljače predstavnici grupacija sirijskog konflikta moraju ''potvrditi Rusiji ili američkim partnerima svoju privrženost obustavi vatre''. Nakon toga će se napraviti karta na kojoj će biti uneseni teritoriji koje zauzimaju grupacije. Za te regije vrijedit će režim obustave vatre.

3. Tko mora konktrolirati ispunjenje sporazuma?

Time bi se trebala baviti Radna grupa za obustavu vatre pod okriljem Ujedinjenih naroda. Supredsjednici Radne grupe su Rusija i SAD. Za razmjenu informacija između Moskve i Washingtona bit će osnovana specijalna ''vruća linija'''.

Ujedno je u ruskoj zračnoj luci Hmejmim već osnovan Koordinacijski centar za primirje strana. Kako su izjavili u ruskom ministarstvu obrane, opozicioneri, koji su odlučili obustaviti ratne akcije, mogu se obratiti u centar, gdje će im pomoći da se povežu sa sirijskim vlastima.

4. Što o sporazumu misle strane konflikta?

Viši komitet za pregovore, osnovan u Al Rijadu od predstavnika sirijske opozicije, izjavio je 22. veljače da ''poduzima međunarodne napore za obustavu ratnih akcija''. Ipak svoju je poziciju komitet uvjetovao ispunjavanjem niza zahtjeva, od kojih je glavni – obustava bombardiranja od strane Ruske Federacije i snaga sirijskog predsjednika Bašara Asada.

Asad je, sa svoje strane, izjavio u razgovoru s Putinom da su vlasti Sirije spremne ''djelovati u skladu s utvrđivanjem primirja''. Pritom su Asad i Putin podcrtali važnost da je potrebno ''beskompromisno se boriti'' s Islamskom državom, grupama Džebhat an Nusra i drugim terorističkim grupama.

5. Koje su prepreke u provedbi sporazuma?

Poteškoće nastaju pri pokušaju da se odvoje umjereni opozicioneri i radikali, za RBTH objašnjava Semen Bagdararov, direktor Centra za proučavanje država Bliskog istoka i Središnje Azije. Recimo, militanti grupe Džebhat an-Nusre, filijale Al Kaide, u aktivnoj su suradnji s određenim brigadama opozicijske Sirijske slobodne vojske te je nemoguće odvojiti te jedinice, tvrdi stručnjak.

Sama sirijska opozicija vidi samo jedan izlaz iz tog položaja – da Asadova vojska i rusko zrakoplovstvo prestanu nanositi napade po militantima terorističke grupe Džebhat an-Nusre.

6. Kakve su šanse za uspjeh?

Šanse za ispunjenje tog sporazuma su veće nego u slučaju svih prijašnjih dogovora o Siriji, smatra Aleksandr Šumilin, voditelj Centra za analizu bliskoistočnih sukoba pri Institutu za SAD i Kanadu. Prema njegovom mišljenju, zalog za to je da Ruska Federacija i SAD podrže sporazume.

7. Ima li SAD plan ''B''?

Taj optimizam ne dijele glavni ljudi Pentagona i CIA. Oni ne vjeruju da će Rusija djelovati u skladu s obustavom vatre te su se obratili Baracku Obami s prijedlogom da izrade plan ''B''. Potonji plan predviđa isporuku moćnijeg oružja Asadovim oponentima i mogućnost uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji. Ruski stručnjaci smatraju da je takav slijed događaja sasvim stvaran, iako primjećuju da takav plan završava naposljetku u jednosmjernoj ulici.

Više