Moskva govori o primirju, a Damask o ratu do konačne pobjede

Syria's President Bashar al-Assad speaks during a meeting with members of the Central Bar Association in Damascus, in this handout picture provided by SANA

Syria's President Bashar al-Assad speaks during a meeting with members of the Central Bar Association in Damascus, in this handout picture provided by SANA

Reuters
Rješavanje konflikta u Siriji mirnim putem ponovno je pod znakom pitanja. S obzirom da regularna sirijska vojska napreduje uz podršku Ruske Federacije, predsjednik Asad je izrazio odlučnost da ratuje do konačne pobjede i de facto je odbio prijedlog o prekidu vatre. Novi signali iz Damaska se kose s dogovorom koji je uz sudjelovanje Moskve postignut na pregovorima u Ženevi i Münchenu.

Bašar Asad je u susretu s vodećim pravnicima Sirije u Damasku objasnio da se nisu stekli uvjeti za prekid vatre. "Oni (međunarodni posrednici) pričaju kako žele proglasiti primirje tijekom tjedna. Ali tko može ispuniti uvjete i zahtjeve koji su potrebni za tako nešto? Nitko", pita se i odgovara sirijski lider.

On je na taj način odbacio inicijativu Međunarodne grupe za potporu Siriji kao nešto neostvarljivo. Članovi spomenute grupe su prošlog tjedna u Münchenu razmatrali mogućnost uspostave primirja. Moskva je, pored Washingtona, odigrala odlučujuću ulogu u tom pregovaračkom procesu.


Asadove izjave

Sirijski lider je, međutim, požurio utišati entuzijazam koji se pojavio na temelju najnovijih napora rusko-američke diplomacije. On je dao do znanja da će u slučaju primirja "svaka strana nastaviti primjenjivati ​​oružje". Samim tim Asad je ponovio ključnu tezu svog već čuvenog intervjua za AFP da treba ratovati do konačne pobjede.

Drugu izjavu je sirijski predsjednik dao u ponedjeljak u televizijskom programu. Govoreći o tome kako se konflikt može riješiti političkim putem, on je rekao da se treba rukovoditi važećim Ustavom Sirije i dao je do znanja da ne vidi nikakav smisao u razgovorima o unošenju izmjena u Ustav.


Svatko ima svoj stav

Serija najnovijih Asadovih izjava svjedoči da se stavovi Moskve i Damaska ​​ozbiljno razilaze po ključnim pitanjima rješavanja sirijske krize. Moskva apelira na političko rješenje unutar ženevskog mirovnog procesa, dok se Damask opredjeljuje za scenarij s primjenom sile u kombinaciji s "lokalnim prekidima vatre".

Prema mišljenju stručnjaka koji su dali izjave za list "Kommersant", politička linija Bašara Asada ne daje Rusiji mogućnost da vojni uspjeh u Siriji pretoči u političke poene, i štoviše, ugrožava Rusiju zbog mogućnosti daljnjeg zaoštravanja njezinih odnosa sa Zapadom i arapskim svijetom.

"Bašar Asad de facto poziva da se demontira ženevski sporazum i tako dovodi Rusiju i Iran u težak položaj. U rješavanju sirijske krize nastupa trenutak istine, kada vanjski akteri trebaju izvršiti pritisak na svoje 'klijente', tj. na sudionike konflikta na terenu ", tvrdi za Kommersant Andrej Kortunov, direktor nevladine organizacije Ruski savjet za međunarodna pitanja. Prema njegovom mišljenju, i pored značaja koji imaju pobjede vladinih trupa, vojni potencijal Damaska ​​očito nije dovoljan da sirijska vojska odnese konačnu pobjedu u ratu, pa čak ni zadrži sadašnje položaje.

"Potezi sirijskog predsjednika su primjer manipuliranja istinom. Navodno, tko god dođe na njegovo mjesto, odnosi s Rusijom neće biti tako dobri - to Bašar Asad pokušava nagovijestiti Moskvi", nadovezuje se Aleksej Malašenko iz nevladine organizacije Moskovski centar 'Carnegie'. Prema riječima ovog Kommersantovog sugovornika, sirijski lider polazi od toga da će Rusija sačuvati svoje pozicije u regiji dokle god je na vlasti, i obrnuto - da će ih izgubiti ako on ode s vlasti.

Kommersantovi sugovornici su uvjereni da Damask pokušava diktirati svoje uvjete Moskvi, koristeći kao adut činjenicu da je "ulog" u sirijskom konfliktu vrlo visok. Oni smatraju da stanje u Siriji treba tretirati kao primjer situacije u kojoj se velike sile uvlače u lokalne konflikte na strani zemalja-štićenica, ali često i same postaju njihovi taoci.

"Kako pokazuje američko iskustvo u Vijetnamu i sovjetsko u Afganistanu, u takvim operacijama je vrlo važno ne gubiti iz vida politički proces u odnosima 'patrona' i 'klijenta'. Često je ulog velike sile toliko visok da njezini 'klijenti' pokušavaju na tome spekulirati", izjavio je za Kommersant Aleksej Arbatov, redovni član Ruske akademije znanosti i član stranke Jabloko.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće