Četiri činjenice o odnosima Moskve i Pjongjanga

Reuters
Kao i brojne druge članice međunarodne zajednice Rusija je osudila sjevernokorejsko lansiranje rakete sa satelitom i izrazila zabrinutost zbog ponašanja te dalekoistočne zemlje. RBTH se obratio ruskim stručnjacima za Sjevernu Koreju i pozvala ih da odgovore u kojem pravcu se kreću odnosi Moskve i Pjongjanga i mogu li se oni razviti dalje od uzajamnih deklarativnih potvrda prijateljskih odnosa.

1. Kremlj se ne slaže s provokativnom politikom Sjeverne Koreje

Nekoliko dana prije nego što je Sjeverna Koreja 7. veljače lansirala raketu sa satelitom Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije izrazilo je zabrinutost zbog namjere Pjongjanga da izvodi testove te vrste.

Reakcija Rusije može se ocijeniti kao suzdržana, posebno ako se usporedi sa stavom Japana koji je zaprijetio obaranjem rakete-nosača, ili Južne Koreje čiji je ministar obrane naredio svojim jedinicama da „aktivno“ odgovore na ovaj potez svog sjevernog susjeda.

„Izostanak oštre reakcije Rusije i Kine, poslije izvještaja da se planira lansiranje rakete, Pjongjang je možda protumačio tako da ove dvije zemlje neće poduzeti dalje akcije“, kaže Konstantin Asmolov, vodeći znanstveni suradnik u Centru za korejska istraživanja Instituta za Daleki istok Ruske akademije znanosti (RAN).

Odmah poslije lansiranja Moskva je odlučno osudila ovaj potez i poručila Pjongjangu da dobro razmisli je li interesima zemlje odgovara politika suprotstavljanja cijeloj međunarodnoj zajednici.

Međutim, stručnjaci ne očekuju da ovaj događaj izazove ozbiljne posljedice u budućnosti.

„Ne vjerujem da će se Rusija suglasiti s jačanjem sankcija, povećavanjem pritiska na Sjevernu Koreju ili njenom izolacijom poslije nedavnog lansiranja rakete“, kaže Georgij Toloraja, direktor korejskih programa Instituta za ekonomiju RAN

 

2. Rusija nema poluge za utjecaj na Sjevernu Koreju

Prema mišljenju stručnjaka za događaje na Korejskom poluotoku koje je intervjuirao RBTH. Moskva nema dovoljno moćan mehanizam da ostvari utjecaj na Sjevernu Koreju i privoli režim Kim Jong-una da prekine s razvojem raketnog i nuklearnog programa.

„To ne važi samo za Rusiju“, tvrdi Andrej Lankov, profesor Sveučilišta Kukmin u Seulu. „Događanja u posljednjih nekoliko desetljeća svjedoče da je gotovo nemoguće ozbiljnije utjecati na Pjongjang. Možda samo Kina može tako nešto učiniti, barem teoretski“.

Prema Lankovu, druge države mogu se samo „cjenkati“ sa Sjevernom Korejom tako što će joj ponuditi izvjesne ekonomske ili političke koncesije kao nagradu ako Pjongjang učini ono što žele. Istovremeno, Lankov smatra da nema garancije da će Sjeverna Koreja biti uopće zainteresirana za takvu vrstu pogodbe.

Infografika: Koliko ima nuklearnih bojnih glava u svijetu? Povećati sliku.

 

3. Pjongjang dobiva priliku osamostaliti se od Kine ako surađuje s Moskvom

Georgij Toloraja je uvjeren da sjevernokorejske vlasti prihvaćaju Moskvu kao alternativu Pekingu, glavnom partneru Pjongjanga.

„Kim Jong-un ne želi u potpunosti ovisiti o Kini i potrebna mu je alternativa. Rusija treba igrati na tu kartu“, kaže on.

Sjeverna Koreja trećinu svoje trgovinske razmjene ostvaruje s Kinom, koja je do danas zadržala poziciju najvažnijeg partnera Pjongjanga, a ujedno je i glavni izvor humanitarne pomoći i investicija. Ipak, odnosi dviju dalekoistočnih zemljalja nisu idealni.

Stručnjaci kažu da agresivna retorika i nuklearne probe koje sprovodi Pjongjang izazivaju negodovanje i u Pekingu, ali da Sjeverna Koreja neće prestati s takvom politikom.

„U jednom dijelu kineskog rukovodstva postoji želja da se izvrši dodatni pritisak na Sjevernu Koreju, ne bi li ona postala otvorenija za suradnju“, riječi su Konstantina Asmolova. „To je jedan od glavnih razloga zašto Pjongjang ne želi u potpunosti ovisiti o Kini i težiti ojačati odnose s Rusijom“.

 

4. Prijateljski odnosi između Rusije i Sjeverne Koreje imaju simboličan karakter

Od prvog posjeta ruskog predsjednika Putina Sjevernoj Koreji 2000. godine politički kontakti između dviju zemalja su intenzivirani. Potpisano je nekoliko sporazuma o suradnji.

Rusija povremeno dostavlja humanitarnu pomoć Sjevernoj Koreji i, usprkos tome što osuđuje razvoj njenog raketnog i nuklearnog programa, protivi se pooštravanju međunarodnih sankcija.

„Demokratska Narodna Republika Koreja gaji pozitivniji stav prema Rusiji nego prema Kini, jer od nje manje zazire i spremna je surađivati s njom“, kaže Georgij Toloraja. „Za ovakav stav najzaslužnija je odluka Rusije o otpisu duga (u svibnju 2014. godine Rusija je otpisala 90% sjevernokorejskog duga)“.

Međutim, odnosi dviju zemalja nemaju dovoljno razvijenu ekonomsku podlogu.

„Učinkovita trgovinska i ekonomska suradnja između Sjeverne Koreje i Ruske Federacije u praksi ne postoji“, smatra Andrej Lankov. On vjeruje da je to posljedica ekonomskih prilika u ovim državama.

„U Rusiji ne postoji potražnja za onim što Sjeverna Koreja nudi na svjetskom tržištu (osim, možda, jeftine radne snage)“, dodaje Lankov. „S druge strane, Sjeverna Koreja je zainteresirana nabavljati rusku robu, ali nema dovoljno novca da je plati po odgovarajućoj cijeni“.

Više