Zašto je ponovno pokrenuta istraga ubojstva carske obitelji?

Women hold icons depicting the last Russian Czar Nicholas II

Women hold icons depicting the last Russian Czar Nicholas II

AP
Prema službenoj verziji, obitelj cara Nikolaja II ubijena je u noći između 16. i 17. srpnja 1918. godine. Još uvijek kolaju mnoge legende vezane za mogućnost da je netko iz carske obitelji preživio tu kobnu noć. Istraga još uvijek nije završena. RBTH odgovara na najvažnija pitanja vezana za ubojstvo carske obitelji.

Kako su pronađeni posmrtni ostaci?

Posmrtni ostaci petoro članova carske obitelji i slugu pronađeni su blizu Ekaterinburga tek 1991. godine. Među njima nije bilo posmrtnih ostataka carevića Alekseja i velike kneginje Marije. Stručnjaci nemaju jednistveno mišljenje po pitanju pronađenih posmrtnih ostataka. Jedni su govorili da je u pitanju carska obitelj, a drugi da nije. Javno tužiteljstvo Rusije sprovelo je istragu koja je omogućila da se identificiraju posmrtni ostaci, koji su zatim sahranjeni u Petropavlovskoj crkvi u Sankt-Peterburgu.

Zašto je sada pokrenuta istraga?

Posmrtni ostaci carevića Alekseja i kneginjice Marije nađeni su 2007. godine. Od tada se čuvaju u državnom arhivu Rusije. Stručnjaci smatraju da i te posmrtne ostatke treba sahraniti u Petropavlovskoj crkvi zajedno s ostalima iz carske obitelji.

Krajem studenog čitav predmet je predan Upravi za istragu posebno važnih slučajeva, a u cilju dalje genetske ekspertize izvršena je ekshumacija posmrtnih ostataka cara Aleksandra III.

Tko je ranije vršio istragu?

Istraga je sprovedena dva puta. Najprije su je sproveli bjelogardejci, a istražitelji su bili Namjotkin, Sergejev i Sokolov. Najviše materijala je prikupio Sokolov i oni su imali ključnu ulogu u istrazi.

Drugi put je istraga pokrenuta 1993. godine, kada je državni javni tužitelj Rusije pokrenuo kazneni postupak po ovom pitanju.

U ruskom zakonodavstvu nikada ne zastarjeva zločin ubojstva s predumišljajem, i zato je pokrenuta istraga ubojstva carske obitelji.

Istražitelj Nikolaj Sokolov kod Ganjine jame (arhivska fotografija)
 

Zbog čega je nova istraga važna za Rusku pravoslavnu crkvu?

Ruska pravoslavna crkva je 2000. godine kanonizirala članove carske obitelji. Oni se sada poštuju kao sveti carski mučenici. Upravo zbog toga je vrlo važno da ne dođe do greške prilikom sahranjivanja posmrtnih ostataka u Petropavlovskom hramu.

Crkva podržava stav povjesničara i člana Ruske akademije znanosti Venijamina Aleksejeva, koji sumnja da „ekaterinburški posmrtni ostaci“ pripadaju carskoj obitelji.

Zašto povjesničar sumnja?

Akademik navodi izjave konobarice koja je tvrdila da je kćerkama Nikolaja II često nosila ručak poslije datuma koji se službeno tretira kao dan njihovog strijeljanja.

Osim toga, na temelju podatka koji sadrži arhiv istražitelja Sokolova, sovjetsko rukovodstvo je poslije pogubljenja obitelji Romanov pregovaralo s njemačkim diplomatama o „zaštiti života carske obitelji“.

Pozivajući se na strane kolege Aleksejev tvrdi da je bivši njemački kancelar Vilim Drugi kao kum velike kneginje Olge isplaćivao svojoj kumici mirovinu do 1941. godine.

Postoji još jedna činjenica koja navodi na razmišljanje. Prilikom iskopavanja posmrtnih ostataka Alekseja i Marije pored njihovih kostiju pronađene su monete iz 1930. godine.

Šta ako povjesničar griješi?

Mnogi smatraju da akademik griješi. Za svaki njegov argument postoji i kontraargument. Konobarica je mogla svjesno obmanjivati „bijele istražitelje“, boljševici su mogli imati namjeru da drže u tajnosti smrt carske obitelji i zato su nastavljali pregovore, a monete iz 1930. godine mogle su dospjeti na to mjesto kasnije, poslije sahrane.

Izvor: AR
 

Je li netko iz carske obitelji mogao ostati u životu?

Takva verzija postoji. Pojedinci smatraju da nekropole nisu autentične, da su u pitanju falsifikati sovjetske vlasti poslije revolucije, a da je carska obitelj uspjela u potpunosti ili se djelimično spasiti.

Amerikanka Ana Anderson predstavljala se kao velika kneginja Anastasija. To je priznavao veliki knez Andrej, brat od strica Nikolaja II. Doduše, ostali članovi carskog doma objavili su takozvanu „Romanovsku deklaraciju“, u kojoj su se ogradili od rodbinskih veza s njom.

Je li bilo i drugih samozvanaca?

Ukupno ih je bilo najmanje 230. Poznato je da je bilo 34 Anastasije, 53 Marije, 33 Tatjane i 28 Olgi. Najviše „klonova“ je imao Aleksej – 81 samozvanac se tako predstavljao. Dvije žene su se čak predstavljale kao Aleksandra i Irina – nepostojeće kćerke cara Nikolaja.

Šta su samozvanci htjeli postići?

Smatra se da je carska obitelj posjedovala imovinu u europskim bankama, a samozvanci su pokušavali doći do te imovine. Recimo, Ana Anderson se gotovo 40 godina sudila s bankama, ali je na kraju ipak izgubila taj spor.

Više