Zašto je Kerry dolazio u Moskvu?

Reuters
Državni tajnik SAD-a John Kerry boravio je u radnoj posjeti Kremlju i s predsjednikom RF Vladimirom Putinom i šefom ruske diplomacije Sergejem Lavrovom razgovarao o sirijskom pitanju. Prema mišljenju ruskih stručnjaka, SAD je pokazao izvjesnu elastičnost u svojim stavovima.

Radna posjeta državnog tajnika SAD-a Johna Kerryja Moskvi u utorak 15. prosinca okrunjena je trosatnim razgovorom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ministrom vanjskih poslova RF Sergejem Lavrovom. Na dnevnom redu susreta u Kremlju bile su tri ključne teme: rješavanje sirijske krize, realizacija sporazuma iz Minska i bilateralni odnosi između RF i SAD. To je bio „tematski i konkretan” razgovor, rekao je ruski ministar na brifingu poslije susreta. „I pored različitih stavova naših zemalja, pokazali smo da se može postići napredak kada se Rusija i SAD kreću u istom pravcu”, izjavio je Kerry.

Smatra se da je najvažniji rezultat susreta preciziranje liste onih snaga sirijske opozicije koje se mogu tretirati kao potencijalni partneri, istaknuo je u intervjuu za RBTH generalni direktor Ruskog savjeta za međunarodna pitanja Andrej Kortunov. Ako ništa drugo, bar postoji suglasnost da će „Islamska država” i „Front Al Nusra” [podružnica Al Kaide] ostati izvan okvira političkog procesa. Kako je rekao Kerry, stavovi Washingtona i Moskve su po tom pitanju zaista postali bliži.

Drugi značajan trenutak je predstojeći susret grupe za pružanje podrške Siriji na razini ministara u New Yorku 18. prosinca i najavljivanje sudjelovanja Sergeja Lavrova u tom susretu. Rusija očekuje da će taj sastanak na ministarskoj razini rezultirati iznošenjem nacrta sporazuma o Siriji postignutog u Beču na razmatranje Vijeća sigurnosti UN-a. „Taj susret će dati dodatan impuls bečkom procesu. On može pokrenuti konkretizaciju faza političkog rješavanja krize u Siriji. Zahvaljujući njemu nova faza može dobiti status prijelaznog razdoblja”, smatra Kortunov.

 

Drukčiji ton

Istina, ne može se reći da je došlo do velikih promjena u stavovima Moskve i Washingtona. Predstave o sudbini sirijskog predsjednika Bašara Asada i dalje su nepromijenjene, iako je američka strana ipak pokazala određenu elastičnost u tom pogledu. „Amerika već više nije tako uporna u inzistiranju na smjeni vlasti u Siriji”, zaključuje Boris Dolgov, stariji znanstveni suradnik Centra za arapska i islamska istraživanja Instituta za orijentalne studije Ruske akademije znanosti, pozivajući se na odgovarajuću izjavu američkog državnog tajnika: „Kao što smo rekli, ne smatramo da Asad ima mogućnost da u budućnosti bude lider Sirije. Ali danas nismo usredotočili pozornost na razmimoilaženja u našim stavovima, niti na ono što može biti odmah učinjeno u pogledu Asada. Svu pažnju smo posvetili političkom procesu”, rekao je Kerry poslije susreta.

I to je, prema mišljenju Borisa Dolgova, „nešto novo” u retorici SAD-a.

Međutim, spomenutu elastičnost nikako ne bi trebalo shvatiti kao želju Washingtona da naposljetku okonča krizu u odnosima s Rusijom. To mišljenje dijele svi stručnjaci s kojima je govorio RBTH. Cilj Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku i dalje se razlikuje od ruskih ciljeva, kao što se razlikuju i njihovi stavovi po drugim ključnim pitanjima međunarodne politike.

John Kerry je došao u Moskvu kao specijalni predstavnik Baracka Obame i u tom svojstvu porazgovarao s Vladimirom Putinom o onome što je Obama htio prenijeti ruskom predsjedniku, skreće pozornost Andrej Suzdaljcev, zamjenik dekana Fakulteta za svjetsku ekonomiju i međunarodnu politiku Sveučilišta „Visoka škola ekonomije”. Ipak, ne treba gubiti iz vida da je Kerryjev dolazak u Moskvu ujedno i samoreklamiranje Amerike i njen pokušaj da sačuva status borca protiv svjetskog zla koji je objeručke prisvojila 2001. godine i koji joj sada izmiče iz ruku, smatra stručnjak.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće