Stručnjaci: Bombu postavio netko iz aerodromske službe
Zračna luka Šarm el Šeik.
AP
U utorak, 17. studenog, Federalna služba sigurnosti RF priopćila je da je tragediju putničkog aviona Airbus A321 kompanije „Kogalimavia” izazvao teroristički napad u avionu, gdje je eksplodirao mehanizam ručne izrade čija je snaga ekvivalentna 1,5 kg TNT eksploziva. Ruska specijalna služba je za informaciju o teroristima već obećala nagradu u visini od 50 milijuna dolara. Nakon toga je agencija Reuters pozivajući se na svoje izvore priopćila da su uhapšena dva radnika zračne luke Šarm el Šeik, ali je ta vijest kasnije demantirana.
Po svemu sudeći, u zračnoj luci nisu napravljeni nikakvi propusti prilikom pregleda putnika ili prtljage. Avijacijski stručnajci se slažu da aerodromske službe koje opslužuju avion imaju najviše mogućnosti da postave bombu.
Nosač
Eksplozivna naprava je mogla dospjeti u avion na tri načina. Prva varijanta je bombaš-samoubojica. Doduše, u ovom slučaju je vjerojatnost takve varijante najmanja, smatra nezavisni stručnjak svemirskog klastera fonda „Skolkovo” Vadim Lukaševič. „Bombaš-samoubojica može prodrijeti u avion s eksplozivom na tijelu ili s različitim sastojcima koje zatim može pomiješati tijekom leta. U ovoj varijanti je, međutim, daleko vjerojatnije da je bomba bila u prtljažniku ili negdje u konstrukciji aviona”, rekao je u intervjuu za RBTH.
Leonid Košeljev, član upravnog odbora Ruske asocijacije pilota i vlasnika letjelica, ne isključuje mogućnost da je bomba zaista mogla biti podmetnuta u prtljazi, kao što se dogodilo s avionom Boeing 747 koji je 1988. eksplodirao iznad Locerbia. Međutim, ako je to tako, onda je ona po svemu sudeći dospjela na to mjesto tek pošto je prošla „skeniranje” na aerodromu, a zatim ju je mogao podmetnuti netko od radnika, na primjer nosač, smatra stručnjak. Poslije provjere prtljagu s trake preuzimaju nosači, pakiraju je na kolica ili u teretne kontejnere i voze do aviona, a zatim ručno tovare u prtljažnik. Poslije utovara nitko više ne kontrolira prtljagu. „Avion ima dva prtljažnika: jedan u prednjem i drugi u zadnjem delu. Na Airbusu se odvalio rep. Znači da je bomba najvjerojatnije bila podmetnuta u prtljažnik u zadnjem dijelu aviona”, smatra Lukaševič.
„Pouzdano” osoblje
Ako je terorist netko iz osoblja koji opslužuje zračnu luku, onda on može podmetnuti bombu i na mnoga druga mjesta u avionu, a ne samo u prtljažnik. „Postoje otvori za tehničke potrebe, i njima može pristupiti čovjek koji poznaje konstrukciju aviona. Prilikom opsluživanja aviona svašta se može gurnuti u te otvore”, kaže za RBTH Magomed Tolbojev, probni pilot i počasni predsjednik Međunarodne avio-svemirske izložbe MAKS. Za moćnu detonaciju dovoljno je podmetnuti 200 grama eksploziva u kapsulama. To može učiniti onaj koji je poslednji zatvorio poklopce na spomenutim otvorima i provjeravao ih. Ranije je posada imala svog inženjera, ali sada takvo radno mjesto više ne postoji. „To je čarter-avion, on je doletio i odletio. Ne znamo tko ga je tamo opsluživao, niti tko je primao avion prije polijetanja”, kaže Tolbojev.
Na zemlji se bomba može podmetnuti i u prostor za točkove. Dok avion stoji poklopci tog prostora su otvoreni. „Bomba se, na primjer, može namagnetizirati i ubaciti negdje u taj prostor”, objašnjava Lukaševič. Osim toga, za vrijeme opsluživanja u avion može ući nekoliko ljudi iz lokalne aerodromske službe. Oni čiste salon i toalete. Ako je na dotičnom aerodromu u avion dostavljena i hrana, onda je bomba mogla biti ubačena i u kontejner s hranom, kao u filmu „Concorde Affaire”. Takva varijanta je isto moguća, smatra stručnjak.
Pretresa li netko sve te ljude? Teoretski gledano – da, naravno. To je dio avijacijske sigurnosti, isto kao i skeniranje putnika na ulasku. Radnici aerodromske službe se provjeravaju na različite načine. Na primjer, simulira se pokušaj prebacivanja nečega preko ograde i prati se hoće li osoblje to primijetiti, priča Košeljev. Međutim, vrlo je moguće da u Egiptu ta kontrola nije bila posebno „fanatična”, jer ako čovjek odavno radi na aerodromu smatra se da je već pouzdan.
