Rusija preuzela inicijativu u Siriji

Ruski zrakoplovi bombardiraju ID u Latakiji.

Ruski zrakoplovi bombardiraju ID u Latakiji.

Ria Novosti
Ruska operacija u Siriji izmijenila je situaciju u zoni borbenih akcija.

Moskva je spriječila poraz Damaska i sada očekuje da će to biti novi adut u odnosima sa Zapadom i šansa da se dođe do kompromisa pod uvjetima koji su prihvatljivi za Rusiju.

Za dva tjedna, koliko je prošlo od početka vojne operacije Rusije u Siriji protiv organizacije „Islamska Država“ (zabranjene u Rusiji), došlo je do očiglednih promjena u zoni konflikta. Kako je izjavio predstavnik sirijske vojske general Ali Majhub, regularna vojska je uspostavila kontrolu nad mnogim naseljima, a pripadnici „Islamske Države“ su pretrpjeli značajne gubitke. Sirijski veleposlanik u Moskvi Rijad Hadad priopćio je da je od 30. rujna, kada je počela operacija Ruske Federacije „uništeno oko 40% infrastrukture ’Islamske Države’ (ID)“.

Istovremeno je iz Washingtona stigla vijest o zatvaranju projekta podrške odredima umjerene sirijske opozicije. „Ja sam od samog početka bio skeptičan prema ideji da se formira ta kvazivojska u Siriji“, bio je prisiljen priznati predsjednik SAD-a Barack Obama u intervjuu za televiziju CBS. Ministar obrane SAD-a Aeshton Carter prioćio je 9. listopada odluku američke administracije da odustane od dalje realizacije programa vezanog za formiranje i naoružavanje odreda umjerene sirijske opozicije koji košta 500 milijuna dolara.

Posljednjih tjedana je najviše pažnje u Siriji posvećeno ruskim zračnim napadima na položaje ID, ali i vijest o tome da „Slobodna sirijska vojska“ de facto prestaje postojati kao djelotvorna sila, koja je sposobna suprotstaviti se Damasku, svjedoči o još jednoj radikalnoj promjeni u sirijskom konfliktu koji traje preko četiri godine.

S obzirom na novonastalu situaciju u regiji, šef ruske diplomacije Sergej Lavrov predložio je 12. listopada Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim partnerima da se dogovore o „podjeli rada“. Moskva predlaže da se koalicija na čelu sa SAD-om bori protiv ID u Iraku, čije vlasti su zatražile pomoć od Washingtona, dok bi se za to vrijeme Rusija borila protiv pripadnika ID u Siriji. Ruski ministar je isto priopćio da je Moskva spremna za „suradnju s patriotskim odredima naoružane opozicije“ u cilju njihovog uključivanja u politički proces. Predsjednik RF Vladimir Putin je u programu televizije „Rossija 1“ rekao da je cilj ruske politike u Siriji „stabiliziranje legitimne vlasti (u Siriji – op. red.) i stvaranje uvjeta za traženje političkog kompromisa“.

O takvoj potrebi neočekivano su počele govoriti i zemlje koje su po pitanju Sirije najveći oponenti Moskve. „Sve države koje sudjeluju u konfliktu ili podržavaju jedne ili druge grupacije trebaju se uključiti u sveobuhvatni dijalog. Među njima su i Iran i Rusija“, izjavio je 13. listopada generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Premijer Turske Ahmet Davutoğlu izjavio je da je Ankara spremna „za pregovore s Rusijom i Iranom o rješavanju sirijskog konflikta“, a ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Muhamed bin Salman izjasnio se za „postupno kretanje ka prijelaznom razdoblju uz sudjelovanje predstavnika aktualne sirijske vlasti i opozicije“.

Stručnjaci koji su dali izjave za Kommersant smatraju da je Rusija onemogućila vojnu pobjedu Asadovih protivnika u njihovoj borbi protiv Damaska i time dobila novu šansu da preuzme inicijativu i obnovi mirovni proces u Siriji, i da ga potom okonča postizanjem kompromisa pod uvjetima koji su prihvatljivi za Moskvu. „Kada u Siriji danas ne bi bilo terorista, stanovništvo bi preko svojih predstavnika moglo otpočeti dijalog. Nemoguće je, međutim, voditi bilo kakve pregovore s plemenskim vođama sve dok njihove teritorije zauzimaju teroristi“, izjavio je za Kommersant šef Instituta za Bliski istok Evgenij Satanovski. „Ključno pitanje je hoće li građani Sirije dobiti mogućnost da slobodno sudjeluju u dijalogu. Zasada oni takvu mogućnost nemaju. Međutim, ruski napadi na mnogobrojne islamističke terorističke grupacije u Siriji stvaraju šansu da se politički proces obnovi“.

S Evgenijem Satanovskim se slaže i Sergej Markedonov, docent Ruskog državnog sveučilišta društveno-humanističkih znanosti (RGGU). „Stav Moskve je od početka bio takav da se ne smije dopustiti svrgavanje predsjednika Asada radi rušenja njegovog režima dok se ne dobije odgovor na pitanje što će poslije toga biti. Danas Moskva pokušava stvoriti situaciju u kojoj će se Zapad prema njoj, po pitanju Sirije, odnositi kao prema ravnopravnom partneru čiji argumenti se ozbiljno shvaćaju“, izjavio je Markedonov. „Kao što pokazuje povijest svjetske diplomacije, vojni adut u takvim pregovorima je argument koji ima težinu“.

Ovo je skraćena verzija teksta. Integralna verzija na ruskom jeziku: http://www.kommersant.ru/Doc/2831142

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće