Rusko-turski odnosi u Siriji prolaze svoj test

Od početka rusko vojno-zračne operacije u Siriji zrakoplovi Vojno-zračnih snaga dvaput (3. i 4. listopada) narušili su zračni prostor Turske. Moskva je kao uzrok navela loše vremenske uvjete, a Ankara je hitno reagirala na incident – veleposlanik Ruske Federacije tri puta je bio pozvan u tursko MVP, kako bi objasnio ono što se dogodilo. 

Ruskim oružjem protiv „Islamske Države”

Tijekom posjete ruskog veleposlanika u MVP Turske, koja je održana 6. listopada, strane su se dogovorile da usklade akcije ruskih i turskih vojnika, kako bi se u budućnosti izbjegao takav incident, izvještava Interfaks. 

Sutradan su provedene bilateralne konzultacije među ruskim i turskim vojnicima. One su trebale osigurati da se takvi incidenti u zračnom prostoru na sirijsko-turskog granici više ne ponove, stoji u izvještaju Ministarstva obrane RF.

Ankara upozorava

Ipak, turski mediji i dalje pišu o ''ruskoj agresiji'', a turski političari upozoravaju Moskvu na moguće posljedice takvih incidenata. Turski predsjednik Recep Erdoğan, koji se nalazio u posjeti Bruxellesu, upozorio je Moskvu da se takve akcije neće na najbolji način odraziti na odnose dviju država. ''Napad na Tursku znači napad na NATO. Poznato je da imamo dobre odnose s Rusijom. No ako Rusija izgubi takvog prijatelja kao što je Turska, s kojom surađuje po čitavom nizu pitanja, izgubit će puno toga'', izjavio je turski predsjednik.

Turski premijer Ahmet Davutoğlu je, sa svoje strane, istaknuo da Turska, kao član NATO-a, neće dopustiti da se narušava sigurnost svojih granica ili u svojem zračnom prostoru. 

''Žestoka retorika prema Rusiji je preuveličana'', iskomentirao je za RBTH Viktor Nadein-Raevskij, stručnjak za Tursku i znanstveni suradnik IMEMO RAN-a. ''Ona je, prije svega, povezana s napetom situacijom unutar Turske uoči samih izbora''. 

S njim se slaže Iljšat Saetov, direktor Rusko-turskog znanstvenog centra u Sveruskoj državnoj knjižnici za stranu književnost. ''Izjave o Rusiji usmjerene su prije svega na turske izbore, kako bi vlasti izgledale kao ''one koje se bore za zaštitu Muslimana, koje se bore protiv Asada, plus kao one koje se bore sa saveznikom kurdskih terorista. Podsjećam da sirijski Kurdi, koji održavaju intenzive odnose s terorističkom Radničkom strankom Kurdistana, podržavaju Asada'', izjavio je stručnjak.

Ekonomski odnosi neće nastradati  

Kremlj nadigrao zapadne zemlje u Siriji Moskva je munjevito pokrenula vojnu akciju, ali ju je pripremala tjednima, a možda čak i mjesecima. Najteža je bila politička priprema, tj. usaglašavanje stavova sa zainteresiranim stranama.

Incidenti na tursko-sirijskoj granici izazivaju strah da bi mogli nastradati ekonomski odnosi, koji se u posljednje vrijeme uspješno razvijaju. Ipak, stručnjaci koje smo upitali za mišljenje, sumnjaju da će sadašnja napetost nekako radikalno utjecati na trgovinsko-ekonomsku suradnju. ''Odnosi Rusije i Turske uvijek imaju dvije zasebne komponente – političku i ekonomsku'', govori Iljšat Saetov. ''Rusija neće obustavljati plin Turskoj, a Turci nam neće prestati prodavati visokotehnološku robu i povrće zbog određenih izjava. Politička sfera je sasvim druga – ovdje su se obje strane odnosile jedna prema drugoj s velikim oprezom, iako se nekad stjecao utisak da postoji između njih pravo prijateljstvo na pozadini antiameričke retorike''.

Prema mišljenju Viktora Nadeina-Raevskog, strah da se mogu pogoršati ekonomski odnosi postojao je od samog početka sirijske krize, kad su se razišle pozicije Rusije i Turske. ''Izbjegavajući nesuglasice po pitanju Sirije, Moskva i Sirija ostvaruju u Turskoj veliki projekt izgradnje nuklearne elektrane Akkuju. Radi se o prvoj takvoj elektrani u državi. Što se tiče sudbine Turskog toka, postoji puno nesuglasica u ekonomskom karakteru, puno zahtjeva s turske strane'', ističe stručnjak.