Scenariji ruske vojne operacije u Siriji

Ministarstvo obrane RF
Ruski tisak posvećuje mnogo prostora ruskoj vojnoj operaciji u Siriji. Iznose se različite varijante mogućih pravaca razvoja ove akcije, sastav zrakoplovne grupacije koju je Rusija uputila u Siriju, kao i mogući ciljevi zračnih napada.

Obrana i ofenziva

Rusija otpočela vojnu operaciju u Siriji
Rusija je izvršila prve zračne napade na položaje terorističke organizacije "Islamska država" u Siriji.

U srijedu, 30. rujna, ruski ratni avioni počeli su bombardirati položaje islamista u Siriji. Ova vojna akcija može imati dva scenarija – obrambeni i ofenzivni, piše list Kommersant. Kako ističe ovo izdanje, bit prvog scenarija je u tome da se regularnoj vojsci na čelu s predsjednikom Bašarom Asadom pomogne zadržati kontrola nad priobalnim pojasom Sredozemnog mora i susjednim oblastima. „Upravo na tom području kompaktno žive alawiti, koji su iste vjere kao i predsjednik Bašar Asad i na koje se njegova vlada uglavnom i oslanja. U tom području se nalaze dva važna lučka grada: Latakija i Tartus (u ovom drugom je razmješten punkt za opskrbu i remont ruskih ratnih brodova)”, piše Kommersant. Drugi, ofenzivni scenarij, po verziji ovog lista, može biti realiziran usporedo s obrambenim. On je za Rusiju očigledno rizičniji, ali joj donosi više poena s gledišta njenog međunarodnog imidža, kaže se u članku. „Kada je riječ o propagandističkom efektu, idealna varijanta bi mogla biti oslobađanje Palmire i njenih antičkih ruševina od ’Islamske Države’”, piše Kommersant. Po mišljenju stručnjka koji su dali izjave za ovaj list, ruske specijalne jedinice bi uz podršku avijacije i sirijske vojske mogle ostvariti taj cilj bez većih problema.

Kommersant priopćava i sastav zrakoplovne grupacije koju je Rusija poslala u Siriju, pozivajući se na izvor u organima operativno vojnog zapovjedništva. Prema saznanjima ovog lista, na aerodromu Hmeimim blizu Latakije kompletirana je mješovita zrakoplovna grupa sastavljena od taktičkih bombardera Su-24M i Su-34, jurišnih aviona Su-25SM i višenamjenskih lovaca Su-30M, kao i jurišnih helikoptera Mi-24 i višenamjenskih Mi-8 koji se još uvijek primjenjuju u zračno-svemirskim snagama Ruske Federacije.

 

Lavrov traži dokaze

Agencija RBK navodi riječi šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova, koji je zatražio od Washingtona da pruži dokaze za tvrdnju da Rusija ne napada samo položaje Islamske Države.

Ranije je Pentagon iznio tvrdnju da su mogla biti napadnuta područja u kojima nema terorista.

„Naši američki partneri su zabrinuti povodom toga što su navodno ciljevi bili pogrešni. Oni su nam iznosili te sumnje i tvrdili da imaju nekakve dokaze. Zamolili smo ih da predoče te dokaze, jer mi snosimo odgovornost za naše ciljeve”, rekao je Lavrov. Prema njegovim riječima, ratno zrakoplovstvo Rusije djeluje isključivo po ciljevima vezanim za terorističku organizaciju „Islamska Država”. „Skrenuo sam pažnju američkom kolegi da zabrinutost povodom sumnje da cilj tih napada nisu bili položaji ’Islamske Države’ nema nikakve osnove”, dodao je.

 

Nafta i plin

Ruskim oružjem protiv „Islamske Države”

List Novaja gazeta priopćava da među ciljeve ruske vojne operacije u Siriji spada i likvidacija jednog od najvažnijih kanala financiranja „Islamske Države”. Riječ je o bombardiranju naftovoda pomoću kojih islamisti ilegalno trguju naftom. Novaja gazeta je ranije već priopćavala da su „u kompjuterima na zapovjednim tablama jurišnih aviona i bombardera u Siriji unesene prije svega koordinate crpnih stanica za održavanje pritiska u naftovodu kroz koji teče nafta terorističke organizacije „Islamska Država”, a ne samo lokacija na kojima se nalaze vođe terorista”. Sada Novaja gazeta tvrdi da je dobila informacije o tome da je vojni vrh obavio konzultacije sa stručnjacima za naftu. „Predstavnike Ministarstva obrane prije svega je zanimalo koje crpne stanice treba onesposobiti kako bi se onemogućilo pumpanje nafte, a samim tim i njeno krijumčarenje”, piše ruski list.

 

Sirija i Gazprom

Svrgavanje režima Bašara Asada u Siriji može dovesti do promjene odnosa snaga i na europskom tržištu plina, jer u tom slučaju Katar može izgraditi direktan plinovod preko sirijskog teritorija do Turske, piše Gazeta.Ru. Kako navodi ovaj portal, u vezi s tim jačanje pozicija sirijskog lidera Bašara Asada može odgovarati Rusiji s gledišta konkurencije na plinskom tržištu Europe. Sirija je optimalna trasa za dostavu plina iz Katara u Tursku i dalje u Europu, a Katar je jedan od najvećih izvoznika plina na europska tržišta. Međutim, politolozi s kojima se konzultirao portal Gazeta.Ru kažu da su u Siriji teroristi „Islamske Države” postali suviše neovisni o svojim „sponzorima”, tako da bi izgradnja plinovoda kroz Siriju čak i u slučaju Asadovog svrgavanja bila suviše riskantna.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond: