Kako će se izbori u Donbasu odraziti na ukrajinski konflikt?

Lideri samoproglašenih republika potpisali su odluke o održavanju lokalnih izbora: 1. studenog u Luganskoj Narodnoj Republici i 18. listopada u Donjeckoj Narodnoj Republici. Predstavnici republika tvrde da se ovim izborima ne krše minski sporazumi.

Izbori će imati nekoliko faza i bit će potpuno završeni 2016. godine. Održavanje izbora u pobunjeničkim regijama Donbasa spada među ključne elemente minskog sporazuma o političkom rješenju konflikta. Međutim, u skladu s tim sporazumom, „modalitet” održavanja izbora strane trebaju usuglasiti putem dijaloga, što se još uvijek nije dogodilo. Isto tako, izbori se trebaju održati u skladu sa zakonima Ukrajine i odredbama specijalnog zakona o statusu Donbasa.

Izbori u Donbasu – zgodan povod za nove sankcije Rusiji Zapadni diplomati prijete uvođenjem novih sankcija Rusiji ukoliko vlasti DNR i LNR ne odustanu od održavanja lokalnih izbora koji nisu vezani za izbore u ostalim dijelovima Ukrajine. Ruski stručnjaci objašnjavaju da utjecaj Moskve na Donjeck i Lugansk nije bezgraničan.

Međutim, po odluci Kijeva taj zakon neće stupiti na snagu prije izbora, kako je predviđeno minskim sporazumom, nego tek poslije njih, i to ako se održe pod uvjetima koje odrede ukrajinske vlasti. To nikako ne odgovara predstavnicima DNR i LNR, za koje u tom kijevskom scenariju zapravo nema mjesta. Kako priopćava agencija RBK, oni inzistiraju na redoslijedu političkih poteza koji je odražen u minskom sporazumu. Kijev, naime, najprije treba usaglasiti i donijeti novi zakon o izborima, a zatim na snagu treba stupiti zakon o posebnom statusu Donbasa, ustavnoj reformi i amnestiji. To je platforma na kojoj su oni spremni razmatrati mogućnost kompromisa, tj. mogućnost organiziranja izbora u formatu koji bi odgovarao i Kijevu.

„Temelji države”

Predsjednik Ukrajine Petar Porošenko je u svome komentaru odluka lidera samoproglašenih republika pozvao da se pooštre sankcije Ruskoj Federaciji. On je sljedeće glasanje usporedio s izborima lidera samoproglašenih republika održanim 2. studenog prošle godine. Porošenko smatra da su tadašnji izbori prouzročili prošlogodišnju eskalaciju borbenih akcija i neuspjeh prvog minskog sporazuma iz rujna 2014. godine.

Lider DNR Aleksandar Zaharčenko je govoreći o značaju izbora izjavio da su „oni važni za državu kao takvu”. „Ovim izborima završavamo etapu izgradnje države. Time postavljamo temelje, a dalje ćemo graditi zidove i krov. Održavanjem izbora ćemo pokazati da smo prava samostalna država”, rekao je Zaharčenko, naglasivši da će izbori biti pošteni i demokratski, i da će na njih biti pozvani promatrači.

Pogodni za cjenkanje

SAD pogoršava odnose s Rusijom

I pored toga što su datumi izbora objavljeni, stručnjaci smatraju da je kompromis između Donbasa i Kijeva po tom pitanju još uvijek moguć. Po njihovom mišljenju, mnogo toga ovisi o predstojećem susretu u „normandijskom formatu” (lideri Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine), koji će se održati 2. listopada u Parizu. Andrej Suzdaljcev, zamjenik dekana Fakulteta svjetske ekonomije i politike sveučiišta „Visoka škola ekonomije”, smatra da su izbori „pogodni za cjenkanje” u okviru „normandijske četvorke”, s obzirom na činjenicu da to pitanje za Kijev ima veliki značaj, kao i na izjave da glasanje može prouzročiti uvođenje novih sankcija Ruskoj Federaciji. Ako bude postignut dogovor oko izbora, to može rezultirati dugoročnim zamrzavanjem konflikta i stvarnim povlačenjem trupa.

Ako ipak dogovor ne bude postignut, u tom slučaju ne treba očekivati obnavljanje borbenih akcija, jer će „eskalacija konflikta nanijeti ogromnu štetu i Ukrajini, i Rusiji”, smatra stručnjak. Konflikt će i u tom slučaju biti zamrznut, ali po modelu Pridnjestrovlja, gdje isto nije nađeno političko rješenje, ali nepriznati državni entitet de facto postoji već više od 20 godina.

Produžetak sankcija

Kako ističe ukrajinski politikolog Vadim Karasjov, direktor Ukrajinskog instituta za globalne strategije, zasada i dalje postoji „hipotetička mogućnost da se ovi izbori održe u skladu s ukrajinskim zakonima”. On dovodi i tu mogućnost u vezu sa susretom koji će se održati 2. listopada.

Više o situaciji u Ukrajini

U protivnom i ovaj stručnjak predviđa ponavljanje „pridnjestrovskog scenarija”. „Ako se izbori održe samostalno, onda će minski sporazum doživjeti neuspjeh, a konflikt će biti zamrznut. Što znači neispunjavanje minskog sporazuma? Znači da će ekonomske sankcije [koje su zemlje Zapada uvele Ruskoj Federaciji] krajem siječnja biti produžene, Ukrajina neće uspostaviti kontrolu nad granicom, a linija razdvajanja će služiti kao neka uvjetna granica. Drugim riječima, bit će kao u Pridnjestrovlju”.