Što Rusija traži u Siriji?

AP
Priopćenja o tome da Rusija pojačava svoje vojno prisustvo u Siriji ubrajaju se među najvažnije teme proteklih dana. Moskva takve vijesti demantira, ali ne poriče isporuku oružja Asadu. Porazgovarali smo sa stručnjacima o stvarnim namjerama Rusije kada je riječ o Siriji.

Prema priopćenjima zapadnih medija, Rusija je uputila ekspedicijski korpus u Siriju i počela graditi zrakoplovnu vojnu bazu blizu međunarodne zračne luke u provinciji Latakija na sjeveru zemlje. Moskva demantira takve vijesti, ali ne poriče da pruža vojnotehničku podršku sirijskom rukovodstvu. „Stalno im isporučujemo (vlastima Sirije) tehniku za borbu protiv terorista”, izjavila je za The New York Times glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova RF Marija Zaharova. „Podržavali smo ih ranije, podržavamo ih sada, i podržavat ćemo ih ubuduće”.

 

Uznemirenost Washingtona

Informacija o jačanju vojnog prisustva Moskve u Siriji izazvala je uznemirenost u Washingtonu. Od kolovoza prošle godine SAD predvodi međunarodnu koaliciju za borbu protiv terorističke organizacije „Islamska Država” koja kontrolira značajan dio teritorija u Siriji i Iraku.

Pregled ruskog tiska: Sirija i ruski vojnici, plin sve jeftiniji, europska kriza s imigrantima

Američki državni tajnik John Kerry je 5. rujna telefonirao svom ruskom kolegi Sergeju Lavrovu da bi s njim razmotrio ovo pitanje. Po Kerryjevom mišljenju, povećanje broja ruskih vojnika i tehnike u regiji moglo bi izazvati dalju eskalaciju konflikta i pogibiju velikog broja civila, kao i povećanje vala izbjeglica i rizik konfrontacije s koalicijom koja se bori protiv organizacije „Islamska Država”.

Washington je isto zamolio Grčku kao svoju saveznicu iz NATO-a da zatvori zračni prostor za letove ruske avijacije u pravcu Sirije. Ministarstvo vanjskih poslova Grčke potvrdilo je da je od SAD-a dobilo takav zahtjev i priopćilo da će ga razmotriti u dogledno vrijeme. Bugarska je već zatvorila svoj zračni prostor za ruske vojno-transportne avione. Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje objasnilo je takav potez time što bugarska strana ima izvjesne sumnje u pogledu sadržaja tereta.

 

Sačuvati imidž u regiji

Moguće aktiviranje vojnog prisustva Rusije u Siriji stručnjaci dovode u vezu prije svega s potrebom da se pomogne sirijskom predsjedniku Bašaru Asadu. „Moskva je prije nešto više od 4 godine zauzela politički smjer koga se dosljedno pridržava, a on je usmjeren na pružanje podrške legitimnim vlastima u Siriji na čelu s Bašarom Asadom”, izjavila je za RBTH Tatjana Tjukajeva, predavač Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO) pri Ministarstvu vanjskih poslova RF i stručnjak analitičke agencije „Vanjska politika”. „U kontekstu politike SAD-a vezane za pripremu grupa sirijske opozicije, kao i podrške koju Turska i Saudijska Arabija pružaju opozicionarima, među kojima ima ekstremističkih grupa, a isto s obzirom na Asadove izjave da regularne snage imaju poteškoća s kadrovima i naoružanjem, informacije o jačanju ruskog vojnog kontingenta u Siriji zvuče logično. Ako Moskva djeluje na taj način, ona time učvršćuje imidž pouzdanog partnera koji ne mijenja svoje stavove, što je važno za ovu regiju”.

S njom se ne slaže Daniel Pipes, predsjednik organizacije Middle East Forum. On je u komentaru za RBTH istaknuo da „potezi Rusije prema Siriji uopće nisu usmjereni na podršku režima ruskog partnera Asada, nego imaju za cilj pokazati Rusiju u najboljem mogućem svjetlu pred Iranom i preuzeti na sebe ulogu zemlje koja iritira Ameriku”. Podsjećamo da je Iran najvažniji saveznik aktualnih sirijskih vlasti u regiji, a iranske trupe su već u više navrata primijećene u borbi na strani Asadove vojske

 

Asadovo spasenje je samo jedan od ciljeva

Rusija predložila Putinov plan za borbu s Islamskom Državom
Moskva predlaže da se stvori jedinstvena fronta za borbu s Islamskom Državom.

„Pružanje podrške Asadu nije jedini cilj Rusije u Siriji”, smatra Mark Galeotti, profesor Centra za globalne probleme na Sveučilištu u New Yorku. „Sadašnji potezi Rusije odražavaju veću uznemirenost zbog stvarne opasnosti koju predstavlja organizacija ’Islamska Država’, jer ona počinje sve više prodirati na Sjeverni Kavkaz, ali i zbog toga što se Rusija nada da će pokretanjem zajedničke koalicije protiv ’Islamske Države’ izaći iz sadašnje ’diplomatske jednosmjerne ulice’ u odnosima sa Zapadom”.

Stručnjaci ističu da se odavno razgovara o potrebi organiziranja velike koalicije radi sprovođenja kopnene operacije. „Najvažnija komponenta ruske inicijative je sudjelovanje Damaska u antiterorističkoj koaliciji, budući da je on jedan od malobrojnih aktera u regiji koji su zaista zainteresirani za pobjedu nad ’Islamskom Državom’, i već nekoliko godina se uspješno bori protiv njenih pripadnika”, ističe Tatjana Tjukajeva.

„Naš prijedlog se sastoji u tome da ujedinimo snage svih stranih aktera, svih susjeda Sirije, svih predstavnika opozicijske koalicije, svih koji imaju veze s ovom situacijom”, objašnjava za The New York Times bit ruske inicijative glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova RF Marija Zaharova.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće