Izbori u Donbasu – zgodan povod za nove sankcije Rusiji
EU i SAD razmatra mogućnost uvođenja novih sankcija protiv RF ukoliko vlasti samoproglašenih republika na istoku Ukrajine ne pristanu odgoditi lokalne izbore i organizirati izbornu proceduru u skladu s ukrajinskim zakonodavstvom. O tome piše list Kommersant.
Lokalni izbori u Ukrajini će biti održani 25. listopada, dok vlasti Donjecka najavljuju izbore 18. listopada, a vlasti Luganska 1. studenog. Organizacija lokalnih izbora u pobunjeničkim regijama Donbasa predviđena je minskim sporazumima, ali u njima piše da „modalitet” njihovog organiziranja strane trebaju utvrditi tijekom dijaloga. Ali dijalog je, po mišljenju analitičara, izostao.
„Izbori se mogu odložiti”
Ruski stručnjaci smatraju da bi se Moskva mogla potruditi te utjecati na pristup Donjecka i Luganska organiziranju izbora. Oni, međutim, misle da u ovom slučaju uopće nije sporna pozicija Ruske Federacije.
Po mišljenju Dmitrija Danilova iz Instituta za Europu Ruske akademije znansti, ruski pristup pitanju rješavanja krize u Donbasu podrazumijeva kako principijelne trenutke (ustavna reforma, pružanje posebnog statusa regija), tako i pitanja u kojima Moskva može pokazati fleksibilnost. Ovo drugo je moguće ukoliko RF smatra da će to doprinijeti ispunjavanju minskih sporazuma. „U tom smislu se može pretpostaviti da bi lokalni izbori mogli biti odloženi i održani u skladu sa zakonima Ukrajine”, smatra Danilov.
Status Donbasa
On je naglasio da bi izmjene ukrajinskog zakonodavstva koje je predložio Porošenko, tj. amandmani o decentralizaciji i zakon o „posebnom statusu”, trebale biti usvojene uz konzultaciju s vlastima Donbasa. Međutim, „Kijev ne želi ni čuti za razgovor s lokalnim vlastima o promjenama u Ustavu”, smatra Danilov.
Lokalni izbori u Ukrajini će biti održani 25. listopada, dok vlasti Donjecka najavljuju izbore 18. listopada, a vlasti Luganska 1. studenog.
A za lokalne vlasti je najvažnije da status njihovih političkih entiteta bude propisan Ustavom. Ako to pitanje ne bude riješeno, nema smisla ni razgovarati o održavanju izbora po ukrajinskim zakonima.
Po mišljenju Maksima Braterskog, stručnjaka Centra za europska istraživanja sveučilišta „Visoka škola ekonomije”, ozbiljni problemi se kriju i u činjenici da je Kijev prekršio redoslijed realizacije minskih sporazuma.
Prema dogovoru iz Minska, ističe, najprije je trebalo odrediti pravila na temelju kojih će funkcionirati izabrana vlast, pri čemu je trebalo da se poseban status proširi na DNR i LNR, a tek zatim da se održe izbori. Kijev, međutim, sve radi obrnuto.
 |
| SAD pogoršava odnose s Rusijom |
Uz sve to, izbori po planu ukrajinskih vlasti trebaju biti organizirani prema uvjetima koji teško mogu biti prihvatljivi za pristalice samoproglašenih republika, što su njihovi predstavnici u više navrata i izjavili. Konkretno, radi se o tome da izbore treba održati poslije povlačenja oružanih formacija i vojne tehnike, uz mogućnost sudjelovanja ukrajinskih političkih stranka u njima. Što se tiče amnestije, Kijev i nju namjerava proglasiti tek poslije izbora, i to ne opću, nego selektivnu.
Samostalnost pobunjeničkih regija
Stručnjaci ne smatraju da Ruska Federacija u potpunosti kontrolira DNR i LNR. „Moskva ima velikog utjecaja, i u mnogim pitanjima je taj utjecaj presudan, ali u posljednje vrijeme se pojavio drugi problem, a to je veća samostalnost tih teritorija”, kaže Danilov. „To je pokazao čak i izlazak na minske sporazume. Bilo je prilično teško isposlovati da ih predstavnici vlasti Luganska i Donjecka potpišu”.
Stručnjak je naglasio da DNR i LNR imaju ograničenja preko kojih ne mogu prijeći u pregovorima, i to trebaju imati u vidu svi, pa i Moskva.
S druge strane, kako ističe Braterski, čak i ako RF po pitanju izbora izađe u susret Zapadu i ako upotrijebi poluge pomoću kojih može utjecati na DNR i LNR, ipak će se kasnije „naći neki drugi razlog za sankcije, a zatim treći, i tako unedogled”. Po mišljenju ruskog stručnjaka, zasada SAD i EU koriste izbore samo kao povod za vršenje pritisaka na Moskvu.