SAD pogoršava odnose s Rusijom

AP
Sjedinjene Američke Države su 2. rujna objavile da proširuju listu ruskih kompanija kojima uvode sankcije u vezi sa situacijom oko Krima i konfliktom na istoku Ukrajine. U ovu novu listu uneseno je još pet ruskih kompanija. One su optužene za kršenje američkih zakona koji zabranjuju širenje oružja za masovno uništavanje u treće zemlje. Stručnjaci ističu da je u tijeku dalje pogoršavanje rusko-američkih odnosa, ali smatraju da ipak još uvijek nema totalne konfrontacije.

SAD i dalje pojačava pritisak na Rusiju putem sankcija, s tim što kao povod ne koriste samo krizu u Ukrajini, nego i problematiku neširenja oružja za masovno uništavanje. Konkretno, sankcije su neočekivano obuhvatile najveće predstavnike ruske vojne industrije, proizvođače raketne i avijacijske tehnike. Ruska poduzeća su optužena za predaju raketnih tehnologija Iranu, Siriji i Sjevernoj Koreji. Promatrači se pitaju zašto su ove kompanije tek sada izložene gonjenju ako se već odavno sumnja da one krše režim neširenja spomenutog oružja.

Svijet je stupio u fazu nesigurnosti

„Uvođenje novih sankcija protiv ruskih kompanija je nastavak strateške linije SAD-a usmjerene na pogoršavanje odnosa s našom zemljom“, izjavio je za agenciju „Rossija segodnja“ član Komiteta Državne Dume za obranu Franc Klincevič („Jedinstvena Rusija“). „Pozivanje na nekakve veze tih kompanija s Iranom, Sjevernom Korejom i Sirijom je krajnje neuvjerljivo”.

 

Nije u pitanju antiruska politika nego podudarnost

Prema izjavi ministra trgovine SAD-a, nova fizička i pravna lica se unose u liste u vezi s tim što se tek sada pojavila informacija o njima. Mnogi stručnjaci, međutim, smatraju da je sadašnje proširenje sankcija dio dugoročnog antiruskog političkog smjera koga se pridržava Washington.

Europa traži novi plan za Ukrajinu
Susret lidera Njemačke, Francuske i Ukrajine održan je 24. kolovoza radi usuglašavanja zajedničkih pozicija tih država o situaciji u Donbassu i ustavnoj reformi u Ukrajini, koja će se potom prezentirati Putinu tijekom sljedećeg summita 'normandijske četvorke'.

„Postoje bar još dva razloga koji objašnjavaju donošenje ove odluke“, ističe Igor Istomin, stariji predavač Katedre za primjenjenu analizu međunarodnih problema Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO) pri Ministarstvu vanjskih poslova Ruske Federacije. „Prvi je taj što je danas Europska unija produljila sankcije Rusiji. Paralelna djelovanja Washingtona u tom trenutku se shvaćaju kao korak podrške saveznicima. Drugo, u kontekstu nedavnog skandala oko izdavanja vize Valentini Matvijenko, predsjednici Savjeta Federacije (gornjeg doma ruskog parlamenta), otvara se polje za širu diplomatsku konfrontaciju između Rusije i SAD-a“.

S njim se ne slaže profesor politologije na Sveučilištu u Arizoni Thomas Volz, koji je u komentaru danom za RBTH izjavio: „Sadašnji potezi su nastavak zajedničke politike sankcija koju prema Rusiji sprovode EU i SAD, jer Rusija nastavlja svoju aktivnost u Ukrajini. Ove sankcije se ne trebaju tretiraju kao nova antiruska politika“.

 

Tko zaista ugrožava Ameriku?

Volz se ne slaže da Rusiju treba staviti u isti koš s organizacijom „Islamska Država” i virusom ebole, bar s gledišta njene opasnosti po SAD. „Postoji niz većih opasnosti po SAD, uključujući međunarodne terorističke organizacije kao što su Al Kaida i „Islamska Država”, a isto i mnoge države, prije svega, Iran i Sjeverna Koreja“, kaže Thomas Volz. „Rusija je dospjela na tu listu zbog njenih akcija u Ukrajini i aktivnosti blizu granica NATO pakta u Europi, ali ona zapravo ne spada u najviši tip opasnosti u koji spadaju ostali s ove liste“.

„Najžalosniji aspekt novonastale situacije je taj što Obamina administracija koristi verbalno preuveličavanje kada govori o Rusiji i nedolično prikazivanje predsjednika Putina u američkim medijima“, ističe u komentaru za RBTH David Speedie, direktor programa za globalnu suradnje SAD-a u Savjetu fonda Carnegie „Sadašnja antiruska retorika ustvari je gora nego u najnapetijim danima Hladnog rata“.

 

Ima li nade za poboljšanje odnosa?

Minski mirovni proces ozbiljno ugrožen
Na istoku Ukrajine sve su češća raketiranja, a mirovni sporazumi se sve manje poštuju. Sukobljene strane već izjavljuju da je minski mirovni proces ugrožen. Ruski stručnjaci smatraju da je još rano stavljati točku na pregovarački proces, ali se slažu da je sadašnja situacija u Donbasu prilično teška.

Na pitanje ima li nade da se rusko-američki odnosi u dogledno vrijeme poprave Thomas Volz odgovara s puno optimizma. „Naravno! I pored niza nesuglasica suradnja između Rusije i SAD-a se nastavlja. Primjer je sporazum koji je postignut u pogledu nuklearnog programa Irana“.

„Htio bih vidjeti izvjestan prostor za poboljšanje bilateralnih odnosa u doglednoj budućnosti“, kaže David Speedie „To je prilično jednostavno: treba biti obnovljen dijalog na visokoj razini po pitanju vojnih vježbi u Baltičkoj i Crnomorskoj regiji te po pitanju Ukrajine, gdje bi minski sporazumi trebali biti revidirani i pojačani“.

„Ne treba precijeniti dubinu krize u odnosima između Moskve i Washingtona. Točno je da je i s jedne i s druge strane prisutna krajnje oštra retorika, i da strane sapliću jedna drugu. Ali po važnim pitanjima, gdje se njihovi interesi podudaraju, obje zemlje na čudesan način demonstriraju sposobnost za postizanje dogovora. To se pokazuje u slučaju Irana, Sirije, i u mnogim drugim slučajevima. Prema tome, nije u pitanju totalna i sveobuhvatna konfrontacija“, ističe Igor Istomin.