Rusija će pojačati odnose s Hrvatskom, kaže dr. Anvar Azimov, novi veleposlanik Rusije

Dr. Anvar Sarvanovič Azimov, novi veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj.

Dr. Anvar Sarvanovič Azimov, novi veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj.

Anton Denisov/RIA Novosti
Dr. Anvar Sarvarovič Azimov, novi veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj, za RBTH Hrvatska govori o svojem razgovoru s Kolindom Grabar-Kitarović, o sankcijama, te o tome kakvi će biti odnosi Rusije i Hrvatske u 2016. godini.

RBTH: Koliku su štetu sankcije nanijele gospodarskim odnosima Hrvatske i Rusije u 2015. godini?

Sankcije su neopravdane i više pogađaju interese Europske unije. Prema našim procjenama, države EU same gube i do 100 milijardi dolara. Što se tiče Hrvatske, sankcije su nažalost negativno utjecale na našu suradnju. Hrvatska godišnje gubi oko 30 milijuna dolara zbog sankcija. Najteže su pogođeni poljoprivrednici, posebice dobavljači vina i voća. Šteta iznosi nekoliko desetaka milijuna dolara. Hrvatska je zainteresirana za ukidanje sankcija, ali kao članica EU i NATO-a, suglasna je s politikom sankcija.

Sam sȃm se dugo bavio Europskom unijom i shvaćam da je malo vjerojatno da se sankcije uskoro ukinu. Neko ćemo vrijeme morati živjeti pod sankcijama, ali to nas ne spriječava da se svejedno potrudimo razviti bilateralnu suradnju s Hrvatskom.


RBTH: Što hrvatske tvrtke na ruskom tržištu mogu očekivati u 2016. godini?

Kako hrvatske firme u Rusiji preživljavaju sankcije?
RBTH Hrvatska odlučio je istražiti kako na ruskom tržištu posluju hrvatske firme – utječu li na njih sankcije i kako vide svoju perspektivu na tom tržištu.

Čini se da je naš promet dobar. Iznosi oko 1,5 milijardi dolara, ali se zbog sankcija smanjuje i ove je godine smanjen za 20-30%. Hrvatskim je tvrtkama teško raditi u Rusiji, imaju ozbiljne konkurente i ograničene mogućnosti.

To vrijedi i za izvoz u Rusiju. Najviše je pretrpjela kemijska industrija, lijekovi (48%), prijevozna sredstva i oprema (28%), tekstil i obuća (11%).

Ipak, u raznim su mi ruskim ministarstvima rekli da su hrvatski poduzetnici vrlo ozbiljni i odgovorni, tako da je Rusija spremna nastaviti raditi s hrvatskim tvrtkama. To se posebice odnosi na širenje ulaganja. Zasad je to 250 milijuna dolara ruskih investicija u Hrvatskoj i 2 puta manje hrvatskih u Rusiji.

 

RBTH: Hoće li ruske tvrtke otići s hrvatskog tržišta?

Rusija još nije u potpunosti izašla s hrvatskog tržišta, ali udio nažalost opada. U određenoj su mjeri na to utjecale sankcije. Velik broj naših tvrtki (Zarubežneft, Gazpromneft) izgubio je na natječajima, iako njihovi uvjeti nisu bili lošiji od onih drugih tvrtki, tako da su na to očito utjecali politički čimbenici. Međutim, želim spomenuti uspješan zajednički projekt - završetak izgradnje termoelektrane (Tehnopromeksport). Od naših tvrtki u Hrvatskoj najuspješnija je tvrtka Lukoil s više od 50 postaja.

Nije tajna da je više od 70% nafte i plina ruskog podrijetla. Ako smo u 2011. i 2012. izravno isporučivali plin i naftu, onda danas taj isti ruski plin i nafta dolaze u Hrvatsku preko partnera Gazproma ili preko drugih zemalja koje ih kupuju iz Rusije i preprodaju.

Rajko Ružička: Hrvatska kao destinacija za odmor tijekom čitave godine
Pročitajte intervju s direktorom Hrvatske turističke zajednice u Moskvi.

Tijekom razgovora s Kolindom Grabar –Kitarović, predsjednica Hrvatske izrazila je želju da ruske tvrtke nastave poslovati na hrvatskom tržištu, a također je izjavila da je Hrvatska zainteresirana za ruske investicije.

Moj je cilj vratiti izgubljeno privlačenjem poslovnih sustava. Potrebno je da međuvladina komisija aktivno proradi. Posljednja plenarna sjednica održana je 2010. godine - to nije normalno! Ja razumijem da Hrvatska sada čeka parlamentarne izbore i da nećemo biti u mogućnosti održati sastanak ove godine. No, mi ćemo ga održati odmah nakon izbora, bez obzira na to tko dođe na vlast. Već smo se obratili hrvatskim kolegama s konkretnim prijedlozima kako bi sljedeću godinu održali sastanke dviju radnih skupina o energetici i trgovinsko-gospodarskim odnosima.

 

RBTH: Ruski-hrvatski diplomatski odnosi postoje već 23 godine. Što je najbolje što smo uspjeli zadržati, a što smo izgubili?

Lažni prijatelji Hrvata i Rusa

Očuvali su se svijest i razumijevanje da je Rusija iskreni prijatelj Hrvatske, to osjećam svaki dan. Na svim razinama osjetio sam spremnost na suradnju s Rusijom. Naravno, ukrajinska kriza otežava naše odnose u okviru Europske unije. No, Hrvatska i Rusija nemaju bilateralnih problema! To je jedinstven slučaj, to je osnova za intenziviranje naših kontakata na svim razinama – u politici, znanosti i kulturi. Ove i iduće godine očekujemo veliki broj delegacija kako bismo obnovili odnose. Hrvatskim ministrima poslali smo desetak pozivnica za sudjelovanje na međunarodnim konferencijama. Nadamo se da će se hrvatska strana odazvati.

 

RBTH: Što je značilo polaganje vijenca Franji Tuđmanu? Fotografije su naišle na veliki odjek.

Znam da sam ja jedini veleposlanik koji je učinio tu prijateljsku gestu, ali nisam se vodio populističkim razlozima, bila je to čvrsta namjera da izrazim svoje poštovanje prema hrvatskom narodu. Dugo sam razmišljao i konzultirao se s Hrvatima i Rusima gdje bi mogao položiti cvijeće. Prišapnuli su mi da je spomenik koji utjelovljuje neovisnost ove zemlje upravo spomenik Franji Tuđmanu. Također sam posjetio spomen-ploče svih ruskih sunarodnjaka (njih preko 1200), koji su pokopani na Mirogoju. To je grobovi Rusa još iz vremena Listopadske revolucije, Prvog svjetskog rata i Drugog svjetskog rata. Veleposlanstvo će preuzeti brigu za ruske grobove kako se ne bi uništili. Nažalost, Mirogoj je već uklonio 30 ruskih grobova, jer više nema obitelji koje bi plaćale naknadu.

 

RBTH: U kojim sferama Rusija i Hrvatska imaju potencijal?

Potencijal za našu suradnju je ogroman! Počinjemo stvarati novi djelokrug rada kako bismo oživjeli odnose. Ove godine u Hrvatsku smo pozvali Olega Pogudina, poznatog pjevača ruskih romansi, a sljedeće godine planiramo dovesti rusku baletnu trupu.

Suvremena hrvatska književnost u Moskvi: Početak nove kulturne suradnje
RBTH Hrvatska je razgovarao sa spisateljem Darkom Milošićem, koji je nedavno u Moskvi predstavio svoju knjigu eseja.

Nažalost, teško će biti surađivati u vojno-tehničkoj sferi, s obzirom na to da je Hrvatska članica NATO-a. Međutim, gledao sam vojnu paradu u Zagrebu. 80% tehnologije je sovjetske i jugoslavenske proizvodnje. Počevši od zrakoplova MiG-21, koji još uvijek funkcionira, iako je zastario. Vidio sam desetke ruskih helikoptera, koje smo isporučili Hrvatskoj bez naknade kao dio klirinškog duga, vidio sam naše tenkove. Mi smo spremni na suradnju u tom području, ali postoje ograničenja. Voljeli bismo kada bi nam omogućili da servisiramo opremu, osobito helikoptere koji ovdje uspješno funkcioniraju. Nije dobro da se helikopteri radi servisa šalju u Ukrajinu. Cijenimo Ukrajinu i njezine sposobnosti, ali voljeli bismo da se šalju u Rusiju. U svim drugim sferama naš odnos nije ograničen. Danas sam u razgovoru s predsjednicom shvatio želja za tim. Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako je Hrvatska zainteresirana za daljnji razvoj obostrano korisne suradnje. Naravno da će se Hrvatska suglašavati s EU i NATO-om, ali čini mi se da će u konačnici ukrajinski problem biti riješen i da ćemo biti u mogućnosti još intenzivnije u potpunosti surađivati!