Natjecanje država smeta reformi UN-a

AP
Od 15. do 22. rujna održat će se jubilarna sesija Opće skupštine UN-a. Nije isključeno da će ponovno biti postavljeno pitanje o reformi te institucije za globalno upravljanje, koja je osnovana prije gotovo 70 godina. Ipak, stručnjaci sumnjaju da će u uvjetima novih sukoba velike države pristati da odustanu od svojih privilegija.
Svijet je stupio u fazu nesigurnosti

70-godišnjica osnivanja UN-a, koja se obilježava ove godine, ponovno će postaviti pitanje o reformi te organizacije, koja je stvorena još u epohi ''hladnog rata''. Pritom je i dalje glavno pitanje mogućnost širenja Vijeća sigurnosti UN-a na račun regionalnih lidera – Indije, Japana, Brazila, Njemačke.  

Moskva se sa skepsom odnosi prema takvoj inicijativi. ''Naravno, Vijeće sigurnosti će biti reprezentativnije ako se proširi, no to neće biti jako učinkovito'', izjavio je agenciju TASS Vitalij Čurkin, stalni predstavnik RF u UN-u. ''Ponekad se jako teško dogovoriti i među ovih 15 članica, a pri 25 ili 27 bit će jako teško čak održati raspravu''.

 

Reforma je u interesu Zapada

Ruski stručnjaci smatraju da je reforma UN-a prije svega potrebna Zapadu. ''Reforma odgovara interesima onih država koje se pridržavaju blokovskoj disciplini – SAD-u i njihovim saveznicima. Amerikanci promiču tu ideju još od sredine 90-ih godina'', za RBTH govori Timofej Bordačev, direktor Centra za kompleksna europska i međunadorna istraživanja. ''Tako bi pokušale riješiti glavni problem ruskog i kineskog veta''.

To je pitanje postalo aktualnije u 2000-im godinama, kad je Rusija počela aktivnije provoditi vanjsku politiku te se suprotstavljati američkoj diplomaciji u čitavom nizu regionalnih konflikata. A Moskvi nisu potrebni novi sudionici u bloku Zapada.

 

Promjene potrebne, ali ne sad

BRICS prerasta u moćnu organizaciju

Andrej Sušencov, partner analitičke agencije Vanjska politika, smatra da se reforma UN-a uklapa u rusku koncepciju višepolarnog svijeta. ''Ipak reforma Vijeća sigurnosti trenutno nije baš izgledna, Zapad će progurati one države koji će dijeliti ideje Washingtona i Bruxellesa. Zbog toga Rusija istupa ili za status-quo, ili za reformiranje njegove strukture uz pristanak svih zainteresiranih strana (što zapravo i znači status-quo, ukoliko pristanka nema)'', pojašnjava stručnja.

 

Tko je dostojan mjesta u Vijeću sigurnosti

Postoji gledište da uvođenje pojedinih država u sastav stalnih članica Vijeća sigurnosti neće pogoršati situaciju. Moskva i Peking će i dalje imati svoje pravo na veto. No ovdje nastaje problem. ''No postavlja se pitanje po kojem pravu? Prava sadašnjih stalnih članica Vijeća sigurnosti osigurana su njihovom pobjedom u najkrvavijem ratu u povijesti čovječanstva. Sadašnji potencijalni kandidati nisu u njemu pobjeđivali ili bili u ekipi pobjednika'' govori Timofej Bordačev. Prema njegovim riječima, ako se jednostavno uključi jedna od država-kandidata (recimo, Indija) na temelju političko-ekonomskih pokazatelja, onda se postavlja pitanje zašto ne bi mogli uzeti Brazil, Japan ili Njemačku.

 

UN vs BRICS

ŠOS – euroazijski pogled na budućnost svijeta

Postoji rizik da će velike države, koje nisu puštene u elitni klub stalnih članica Vijeća sigurnosti, tražiti druge načine pojačanja svoje moći, uključujući i one koje podrivaju mogućnosti UN-a. No takav je scenarij, prema mišljenju stručnjaka, malo vjerojatan. ''Razvijaju se paralelni formati, recimo, BRICS. Moguće da će oni izaći s vlastitim prijedlozima o reformi Vijeća sigurnosti. Ipak, oni neće podrivati rad UN-a i stvarati organizacije koje bi bile paralelne Organizaciji. BRICS istupa s rigorozno nekonfrontacijskih pozicija, ne suprotstavlja sebe Zapadu i računa na to da će pojačati svoje pozicije kroz rast vlastite ekonomije'', govori Andrej Sušencov.

 

Učinkovitost pod pitanjem

Ideja povećanja broja stalnih članica Vijeća sigurnosti zasad nije akutalna, između ostalog, i zbog toga što to ne rješava glavu zadaću – povećanje učinkovitosti UN-a. ''Potencijalni novajlije nemaju veliko iskustvo u međunarodnoj politici ili diplomaciji. Te države nisu u stanju donijeti u Vijeću sigurnosti nekakve nove inicijative, koje bi pomogle da se riješe novi bitni problemi'', pojašnjava Andrej Sušencov.

Ako govorimo o povećanju učinkovitosti UN-a, onda pojedini stručnjaci imaju druga rješenja. ''Kako bi se vratio prijašnji status UN-a, autoritet i sposobnosti, nije potrebno reformirati UN, već poštovati njezin ustav i procedure prihvaćanja odluka. Dakle, treba poštovati ono što već postoji'', govori Timofej Bordačev.