Putin dolazi na kinesku Paradu pobjede

AP
3. rujna u Pekingu će se održati Parada pobjede, posvećena završetku Drugog svjetskog rata. Kao najvažniji strani gost na toj svečanosti naveden je ruski predsjednik Vladimir Putin. U glavni grad Narodne Republike Kine ruski predsjednik doći će s predstavnicima ruske delegacije. Stručnjaci opisuju sadašnje rusko-kineske odnose kao partnerstvo koje treba donijeti i jednoj i drugoj strani korist, no isto priznaju da države imaju dovoljno ekonomskih i političkih problema, koje će biti jako teško prevladati.

Vladimir Putin ne stiže u Peking da bi 3. rujna samo stajao na tribinama s kineskim predstavnicima. Zajedno s predsjednikom u Kinu leti i Sergej Ivanov, šef administracije Kremlja, Igor Šuvalov, prvi zamjenik premijera Ruske Federacije, zamjenici premijera Oljga Golodec i Dmitrij Rogozin, ministri obrane, vanjskih poslova, prometa, energetike. ''U pripremi je otprilike 30 različitih zajedničkih dokumenata koji će se potpisati u prisutnosti Putina i Xi Jinpinga'', izvijestio je Jurij Ušakov, pomoćnik predsjednika, koji isto ulazi u sastav delegacije.

''U Pekingu će, bez svake sumnje, vrednovati tu činjencu da je Vladimir Putin jedini od lidera savezničkih država Kine u Drugom svjetskom ratu, on će osobno doći na paradu i odati počast kineskoj povijesti'', objašnjava Sergej Truš, glavni znanstvenik suradnik na Institutu za SAD i Kanadu pri Ruskoj akademiji znanosti.

 

Politika uzajamne šutnje

Utjecaj devalvacije kineskog juana na rusku ekonomiju
evalvacija juana dovela je do sniženja cijena nafte i pada tečaja rublja.

U političkoj sferi strane su izradile potpuno zanimljiv format odnosa. S jedne strane, surađuju na nizu pitanja, Peking i Moskva slično gledaju na probleme međunarodne sigurnosti, neširenja oružja za masovno uništenje i stabilnost na Bliskom istoku.

S druge strane, ''čini se da su naše države postigle prešutni dogovor da ne postavljaju pitanja, koja bi bila neprihvatljiva za jednu od strana'', govori Mihail Mamonov, stručnjak analitičkog centra Vanjska politka. ''Kina je i dalje prijateljski neutralna po pitanju Krima, a Rusi šute po pitanjima teritorijalnih sporova u Južno-kineskom i Istočno-kineskom moru. Obje strane pokušavaju zaobići proturječna pitanja u Središnjoj Aziji''.

S druge strane, Narodnu Republiku Kinu pomalo uznemiruju tijesne veze Rusije s nizom država Istočne Azije, koje se nalaze u nategnutim odnosima s Pekingom (recimo, s Vijetnamom) te sadašnji smjer normalizacije rusko-japanskih odnosa. Ipak, prema riječima Mihaila Mamonova, u Pekingu znaju da s ekonomskog i investicijskog gledišta ''Japan trenutno više nije konkurent Kini''. Zato Peking neće vršiti pritisak na Moskvu, kako bi Rusija ponovno razmotrila svoje odnose s Tokijom.

 

Ruska Federacija ne želi biti sirovinski privjesak

Na ekonomskom planu situacija u bilateralnim odnosima nije toliko jednostavna i razumljiva.

Rusija se pridružila kineskom projektu Put svile

''S ruske strane najozbiljniji je problem izgrađivanje sustavnih odnosa u ekonomskoj sferi. Projekt Svilenog puta i ruski koncept euroazijske integracije imaju niz dodirnih točaka, ali imaju i konfliktni potencijal. Nedavno je prihvaćen dokument o potrebi za usklađivanjem tih programa, puno toga će ovisiti o tome koliko će se to usklađivanje uspjeti realizirati'', pojašnjava Sergej Truš.

Osim toga, ''struktura trgovine i investicija Kine u Rusiju nije jako povoljna za Rusiju kao državu, koja teži modernizaciji i diversifikaciji ekonomije. I dalje smo objekt sirovinskog ekonomskog osvajanja: u Kini su spremni uložiti sredstva u infrastrukturne objekte i vađenje resursa'', nastavlja Mihail Mamonov. ''Kineska poduzeća se zasad ne žure s lokalizacijom proizvodnji u Rusiji''.