Mitovi o imigrantima: Smetaju li Rusima?

Prvi mit: Imigranti istiskuju lokalne radnike

Priljev radnih imigranata u Rusiji sve manji Prema podacima Savezne službe za imigraciju, od početka 2015. u Rusiju je došlo gotovo 270 tisuća stranaca, što je 70% manje u odnosu na 2014. Taj pad postao je primijetan još u 2014.

Među Moskovljanima dovoljno je uvriježeno mišljenje da imigranti uzimaju njihova radna mjesta: 40% anketiranih izjavilo je da ''imigranti uzimaju radna mjesta koja su potrebna ruskom stanovništvu''. Ujedno, s realnom situacijom, u kojoj je poslodavac radije uzeo imigranta umjesto Moskovljanina, suočilo se samo 7%. U pravilu, to se odnosi na nekvalificirane radnike, najčešće žene. S druge strane, ovakva je situacija s radnim mjestima na koja se nisu mogli zaposliti Moskovljani: 1. listopada 2013. postojalo je sve zajedno 175 tisuća slobodnih mjesta, od njih 8 195 mjesta predviđeno je za čistača/icu, 698 za dostavljača/icu, 5 640 za utovarivače, 4 019 za pazikuće). Jasno je da je problem u tome što Moskovljani nisu dovoljno informirani o postojanju takvih mjesta ili nisu spremni pristati na razinu plaće koja im se nudi (otprilike 20-25 tisuća rubalja, ili 2 000-2 500kn). Ta plaća, pak, odgovara imigrantima.

Zanimljivo je da je značajan postotak anketiranih Moskovljana (od 17 do 26%) izjavio da je spreman raditi kao pazikuća, sanitarni tehničar, vozač u gradskom prometu, bolničar itd. Doduše, analiza razine obrazovanja i vrsta zanimanja anketiranih prisiljavaju nas da posumnjamo u to jesu li njihove želje realne. Među ''uvjetnim pazikućama'' gotovo dvije trećine imaju profesionalno obrazovanje (srednje i više): 27% su stručnjaci, 29% su kvalificirani radnici, 5% - voditelji odjela, 4% - poduzetnici i biznismeni.

O malenoj konkurenciji i nespremnosti Moskovljana da rade za nisku plaću govorili su i poslodavci, koji unajmljuju imigrante. Isto tako, imigranti spremni su raditi dulje, s manjim brojem slobodnih dana te se lakše prilagode nižim uvjetima rada.

Drugi mit: Imigranti preopterećuju moskovsko zdravstveno osiguranje

Prema službenim podacima odjela za zdravstveno osiguranje Moskve, troškovi moskovskog zdravstvenog osiguranja za građane koji nemaju policu OMS (a to su samo strani imgranti, jer ruski imigranti iz regija imaju takvu policu) iznosi oko 2 milijarde rubalja godišnje. S jedne strane, to su velike brojke. S druge strane, treba uzeti u obzir da samo sredstva, koja dolaze u moskovski budžet od prodaje dozvola imigrantima, iznosi u 2014. više od 6 milijardi rubalja. Još je jedna milijarda rubalja stigla u budžet od kazni za narušavanje imigracijskih zakona.

Tko može brzo dobiti rusko državljanstvo?

Druga stvar je ta što prihodi ne stižu u budžet zdravstvenog osiguranja, pa se troškovi zdravstvenog osiguranja za imigrante ne mogu uvijek pokriti. Doduše, od 1. siječnja 2015. situacija se promijenila: sad svaki imigrant, koji je dobio dozvolu za posao u Rusiji, mora dobiti i policu medicinskog osiguranja, koja pokriva hitnu pomoć.

Općenito, imigranti se krajnje rijetko obraćaju za medicinsku pomoć, samo u krajnjem slučaju, i to uglavnom onda plate (63% anketiranih imigranata nikad nije koristilo medicinsku pomoć, a 30% je plaćalo). Druga je stvar ta što to plaćanje često ide izravno u ''džep liječnika'', što se, naravno, nikako ne odražava na budžet medicinskih institucija.

Treći mit: Imigranti svjesno biraju ilegalni status boravka

Da ne tražimo neprijatelje Sociolozi Fonda „Javno mišljenje“ (FOM) objavili su rezultate ankete na temu međunarodnih odnosa u Rusiji. Što građani Rusije misle o „došljacima“? Koga „ne mogu smisliti“ i tko je „na lošem glasu“?

Moskovljani su u anketi izjavljivali da iznajmljuju stan imigrantima: takvih je bilo oko 6%. No samo je 13% od svih onih koji su iznajmili stan registriralo imigranta. A imigrant se ne može registrirati u Rusiji bez stranke koja ga prima, odnosno ruskog građanina. Više od 40% anketiranih, koji nemaju registraciju u Moskvi, izjavilo je da su poslodavci ili vlasnici stana odbili da ih registriraju. Ispada da su imigranti, koji ilegalno žive u Rusiji, zapravo rezultat toga što Moskovljani nemaju želju da ih prijave.

U mnogim sferama u kojima Moskovljani dolaze u kontakt s imigrantima postoje realni problemi: i konkurencija na tržištu nekvalificiranog posla, i preopterećenost zdravstvenog osiguranja, i nepostojanje službenih radnih odnosa. No ti su problemi, prije svega, u značajnoj mjeri preuveličeni, a kao drugo za postojanje tih problema nisu toliko krivi imigranti, koliko ''strana koja ih prima'', dakle, sami Moskovljani.

Detaljnije na RBK.