Europa prisiljava Porošenka na mir

Reuters
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko održao je 24. kolovoza pregovore s njemačkom kancelarkom i francuskim predsjednikom Françoisom Hollandeom. Sudeći po svemu, oni su napravili veliki utjecaj na ukrajinskog lidera.
Europa traži novi plan za Ukrajinu
Susret lidera Njemačke, Francuske i Ukrajine održan je 24. kolovoza radi usuglašavanja zajedničkih pozicija tih država o situaciji u Donbassu i ustavnoj reformi u Ukrajini, koja će se potom prezentirati Putinu tijekom sljedećeg summita 'normandijske četvorke'.

Press-konferencija nakon pregovora triju lidera u Berlinu bila je sasvim suzdržana i, u cijelosti, proukrajinska. Francuski predsjednik i njemačka kancelarka izjavili su da podržavaju Kijev, kritizirali Rusiju i proruske snage. Ipak, prema mišljenju analitičara, sami pregovori nisu bili toliko ugodni za Porošenka.

Problem je u tome što se trenutno pogledi Europe i Kijeva na situaciju u Donbassu ozbiljno razilaze. ''Europa će biti zadovoljna širokom autonomijom (za Donbas – RBTH) i nekakvom kompromisnom figurom na čelu te autonomije'', govori Aleksandr Guščin, docent na RGGU. ''Europljani se slažu da Rusija otvoreno ili neotvoreno sudjeluje u tom procesu''.

Ipak Kijevu ne odgovara takva varijanta. ''Porošenko govori da je aktualna varijanta izmjena (Ustava Ukrajine – RBTH) ionako ozbiljan kompromis, to je maksimalni oblik koji se može predložiti Vrhovnoj Radi'', govori Guščin. ''Minski sporazumi zahtijevaju od njega još više, no sam Porošenko na sporazume ne gleda kao na radni plan, već na način kako da dobije što više vremena''.


Kritizirati, ali ne pred Putinom

Posljednjih tjedana Ukrajina provodi krajnje opasnu politiku, granatirajući gradove DNR-a i provocirajući proruske snage da pokrenu nove vojne akcije. Zbog toga su lideri EU bili prisiljeni pozvati Porošenka na ozbiljan razgovor, no bez prisutnosti Rusije.

''Francuska i Njemačka kritički se odnose prema ruskoj politici u ukrajinskom pitanju i na susretima sa sudjelovanjem ruskih predstavnih teško im je pružati pritisak na Ukrajinu. To bi značilo da se solidariziraju barem s nekim zahtjevima koje dolaze od ruske strane. Da bi se Minski sporazumi sačuvali, potreban je niz akcija upravo od ukrajinske vlade, to se, prije svega, tiče izmjena Ustava i usuglašavanja izbornih procedura u Donbasu'', objašnjava Sergej Utkin, voditelj Odjela za stratešku ocjenu Centra situacijske analize RAN-a.


Kijevu su pokazali da Minski format nema alternativu

Pariz i Berlin imaju određene instrumente utjecaja na Kijev. ''Odnosi s EU su jedan od prioriteta ukrajinske vlade, prema njihovom stanju djelomično će se ocjenjivati njegova uspješnost. Mnogi građani Ukrajine prihvaćaju mišljenje EU o uspješnosti ukrajinskih reformi kao autoritetno. Općenito uzevši, Kijev si ne može dopustiti da se svađa s EU'', smatra Sergej Utkin.

Minski mirovni proces ozbiljno ugrožen
Na istoku Ukrajine sve su češća raketiranja, a mirovni sporazumi se sve manje poštuju. Sukobljene strane već izjavljuju da je minski mirovni proces ugrožen. Ruski stručnjaci smatraju da je još rano stavljati točku na pregovarački proces, ali se slažu da je sadašnja situacija u Donbasu prilično teška.

Vrijeme će pokazati može li Europa upotrijebiti te instrumente, prema riječima Sergeja Utkina, ''dinamika daljnjeg pregovornog procesa je, prije svega, u kontaktnoj grupi''.

Međutim, do nekih zaključaka već se može doći. Na zajedničkoj press-konferenciji Merkel i Hollande su izjavili da ne vide alternativu Minskim i Normandijskim pregovornim formatima te da će se Petro Porošenko morati s njima složiti.

''Berlinski susret bio je potvrda da nitko ne namjerava odustati od minskih dokumenata, čak i kad se njihovo poštivanje i dogovoreni rokovi sve češće pretvaraju u nedostižan ideal. Sam pregovarački proces, kako se to događa i u drugim konfliktnim situacijama, doprinosi smanjenju napetosti, čak ako ne dovodi do rezultata koji se jednoznačno tumače'', govori Sergej Utkin.

Moguće da će na sljedećem susretu u Normandijskom formatu François Hollande i Angela Merkel čak zamoliti Rusiju da izađe u ususret zbog postignutog utjecaja na Porošenka u Berlinu. ''Europa očekuje od Rusije ustupak, konkretno ukidanje izbora u Donbasu i moguću smjenu rukovodstva DNR-a i LNR-a'', smatra Aleksandr Guščin.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće