Zašto je razvod braka česta pojava u Rusiji?

Sergej Bobilev/TASS
Ruski centar za ispitivanje javnog mnijenja (VCIOM) već 25 godina proučava razloge za razvod bračnih parova u Rusiji. Nedavno su objavljeni rezultati najnovijeg istraživanja. Ispostavilo se da Rusi imaju dosta razumijevanja za raskidanje bračne veze. Tijekom godina provedenih u uvjetima tržišta i ekonomskih oscilacija Rusi su brak počeli doživljavati vrlo pragmatično, a u međusobnim odnosima pokazuju manje trpeljivosti.

Istraživanje Sveruskog centra za ispitivanje javnog mnijenja, koji već četvrt stoljeća bilježi uzroke obiteljskog brodoloma, pokazuje raspoloženje Rusa po tom pitanju i omogućava da se izvedu zaključci o onome što se, s jedne strane, smatra važnim, i, s druge, neprihvatljivim u obiteljskom životu.

 

Oslabljene veze

Naše predstave o braku, o ulozi muža i žene, i o djeci u braku, predstavljaju nevjerojatnu mješavinu konzervativizma i međusobne netrpeljivosti. Obitelj je nešto sveto, ali ako se u njoj pojave problemi, prvo i osnovno rješenje je razvod.

Tako se za proteklih 25 godina za trećinu smanjio broj onih koji smatraju da je razvod prihvatljiv tek kada se obitelj zapravo već raspala (nekada se 39% ispitanika tako izjašnjavalo, a danas je takvih 27%), kao i onih koji  smatraju da je razvod nedopustiv (1990. godine 13% stanovnika je imalo takvo mišljenje, dok je 2015. njihov postotak pao na 11%).

Statistika ne ulijeva optimizam: za godinu dana se sklopi oko 1,2 milijuna brakova. Od njih se svaki drugi završi razvodom. Rusi su po broju razvoda, prema podacima UN-a, prvi na svijetu. Ista sudbina zadesi i drugi brak (raspadne se 50% drugih brakova).

„Rusi su umnogome i dalje tradicionalisti. Oni su uvjereni da su ženi prije svega potrebna djeca, kuća i stabilni odnosi”, kaže Margarita Fabrikant iz Laboratorija za usporedna istraživanja masovne svijesti Nacionalnog istraživačkog sveučilišta „Visoka škola ekonomije”. „U tome su nam bliske Grčka, Malta, Rumunjska, Crna Gora, Slovačka, Mađarska i Bugarska, tj. postsocijalističke i južnoeuropske zemlje. Pritom više razumijevanja imamo i za samohrane majke i za abortus, nego stanovnici europskih zemalja”.

Ljudi su prestali da se plaše razvoda, a sociolozi to objašnjavaju globalnom tendencijom, prema kojoj se brakovi sve rjeđe sklapaju, a razvodi su sve češći. S druge strane, sve je više izvanbračnih zajednica. One danas u Rusiji čine četvrtinu ukupnog broja obitelji. I djeca se češće rađaju van braka. Tijekom 70-ih i u prvoj polovini 80-ih godina prošlog stoljeća bilo je 11% izvanbračno rođene djece (od ukupnog broja djece), a do sredine 2000-ih već ih je bilo 30%! Prije četvrt stoljeća trećina ruskih građana je bila uvjerena da jedan roditelj ne može uspješno odgajati djecu. Danas ovaj stav zastupa samo 13% građana Rusije.

 

Neformalne obveze

Ljubavnica u vrijeme krize

Čini se da se sve veća popularnost izvanbračnih zajednica lako objašnjava: ljudi se žele bolje upoznati i provjeriti jesu li jedno za drugo. Ali sada oni duže ostaju u neformalnim odnosima. Ranije, do 1990. godine, parovima je bilo potrebno manje od godinu dana odlučiti hoće li se vjenčati ili ne. A sada im je potrebno više od dvije godine da donesu takvu odluku. Pa opet, to nije jamac da će im brak biti dugovječan. Prema podacima sociologa, češće se razvode parovi koji su se uzeli kad im je bilo preko 30 godina i koji su 5-9 godina proveli u neformalnim odnosima. U 80% slučajeva razvod inicira žena, za koju su, prema općeprihvaćenim stavovima, djeca i obitelj na prvom mjestu.

Izvanbračne zajednice u Rusiji tek trebaju biti proučene. Zasad sociolozi govore o infantilnosti potencijalnih supružnika. Oni, navodno, ne vjeruju u sebe, u svoju sposobnost da s drugom osobom izgrade ozbiljne odnose.

U Rusiji se za godinu dana sklopi oko 1,2 milijuna brakova. Od njih se svaki drugi završi razvodom. Prema podacima UN-a, Rusi su po broju razvoda prvi na svijetu.

Beskompromisnost ili nemilosrdnost u odnosima, nespremnost da se prihvate nedostaci partnera – to su isto osobine suvremenih obiteljskih odnosa. Mnogim parovima je lakše se razvesti, nego raditi na zbližavanju i razumijevanju. Na ovom polju, ističu stručnjaci, pratimo svjetske trendove: suvremeno društvo je rob individualizma. Ali ovaj „individualizam” ima i višestruko materijalne uzroke. Ljudi sve manje vjeruju jedni drugima.

„Partneri se po svoj prilici plaše da će u slučaju raskida odnosa izgubiti imovinu, svoj stambeni prostor, jer se ne mogu osigurati od obiteljskog brodoloma, dok se od gubitka stana prilikom razvoda mogu osigurati: dovoljno je da vezu ne učine službenom”, objašnjava Aleksandar Sineljnikov, docent Katedre za sociologiju obitelji i demografiju Fakulteta za sociologiju Moskovskog državnog sveučilišta (MGU). „Ali neugodno nam je to reći partneru. Tako počinju popularni izgovori: mi se ionako volimo, što će nam komplikacije, zašto bacati novac na svadbu itd. Ali iza ovih opravdanja stoji elementarno nepovjerenje u stabilnost odnosa. Brak se u Rusiji ne promatra kao doživotna zajednica”.

Članak na ruskom jeziku na stranici Kommersant.