Američko teško naoružanje u Istočnoj Europi? Reakcija Rusije

Izvor: Reuters.

Izvor: Reuters.

Kako javljaju američki mediji, Pentagon predlaže da se u Istočnoj Europi razmjesti teško naoružanje kojim se može naoružati kontingent od 5 tisuća vojnika radi pružanja otpora „mogućoj agresiji Rusije”. Ruski stručnjaci smatraju da će takav korak u biti značiti odustajanje od Osnovnog dokumenta iz 1997. godine kojim se reguliraju odnosi između RF i NATO-a.

Prema informaciji koju je objavio New York Times, američko ministarstvo obrane je prvi put po završetku Hladnog rata predložilo da se teško naoružanje razmjesti na teritoriju novih članica NATO-a pakta u Istočnoj Europi. Prema planovima Pentagona, u baltičke zemlje, a isto u Poljsku, Bugarsku i Rumunjsku, a možda i u Mađarsku, bit će dostavljeno 1 200 jedinica tehnike: tenkovi „Abrams” M1-A2, oklopni transporteri Bradley i samohodne haubice. 

U članku se ističe da prijedlog zasada nisu odobrili ni šef Pentagona, ni Bijela kuća. To se, međutim, može dogoditi u dogledno vrijeme – prije susreta ministara zemalja NATO-a, planiranog za 24-26. lipanj.

U ruskom ministarstvu obrane, kako piše list Kommersant, rečeno je da će prihvaćanje prijedloga Pentagona biti ocijenjeno kao prvi korak u preispitivanju Osnovnog dokumenta Rusija-NATO potpisanog 1997. godine, inače ključnog dokumenta kojim su definirani odnosi dviju zemalja. Prema Osnovnom dokumentu NATO nema pravo trajno razmještati krupnije vojne snage u istočnoeuropskim zemljama. Zbog toga su sve jedinice NATO-a dosada samo rotirane u novim članicama NATO-a. Međutim, ukoliko se te jedinice opskrbe teškim naoružanjem, njihova rotacija postaje izuzetno teška i skupa operacija.


Ovisi li sve o situaciji u Donbasu?

Ruski stručnjaci smatraju da će Moskva ovakve poteze NATO-a shvatiti kao djelovanje koje je u suprotnosti s Osnovnim dokumentom, i da će razmještanje teškog naoružanja protumačiti kao kršenje principa spomenutog dokumenta, a možda i kao spremnost NATO-a da odustane od njega. 

Donbas: Rusija neće ostati po strani
Situacija u Donbasu više nije u nekakvoj prijelaznoj fazi u kojoj još uvijek ništa nije jasno. DNR i LNR su entiteti koji sada imaju svoju državnost i već se može prognozirati socijalno i ekonomsko obnavljanje regija.

Kako ističe Aleksej Arbatov, direktor Centra za međunarodnu sigurnost Instituta za svjetsku ekonomiju, u slučaju odustajanja od Osnovnog dokumenta, između RF i Alijanse ostaju samo drugorazredni sporazumi, a neki od tih sporazuma potpisani su još u vrijeme SSSR-a, tako da teško mogu odigrati neku važniju ulogu u reguliranju odnosa između Moskve i NATO-a. Stručnjak, međutim, naglašava da se razmještanje teškog naoružanja i (kao posljedica toga) odustajanje od Osnovnog dokumenta dovodi u najbližu vezu s razvojem situacije u Donbasu. SAD će, naime, razmjestiti tehniku ukoliko na istoku Ukrajine dođe do zaoštravanja ratnih akcija.

Ipak, postoji i drukčiji pristup, u skladu s kojim situacija u Ukrajini služi samo kao povod NATO-u, koji i inače svjesno teži revidirati Osnovni dokument. Prema mišljenju Alekseja Fenjenka, vodećeg znanstvenog suradnika Instituta za probleme međunarodne sigurnosti Ruske akademije znanosti, do 2017. godine, kada će ovaj dokument napuniti 20 godina, NATO će već vršiti pritiske na Rusku Federaciju da pregovara o izmjeni tog sporazuma. „Oni će nam predlagati da potpišemo neki novi dokument, u kojem će RF prihvatiti razmještanje kontingenata na teritoriju novih članica NATO-a”, smatra stručnjak.


Reakcija Rusije

Europski parlament pozvao EU da odustane od strateškog partnerstva s RF
Europski parlament prihvatio je rigoroznu rezoluciju u odnosu na Rusiju, pozivajući Europsku Uniju da prestane gledati na Rusku Federaciju kao na strateškog partnera.

Na razmještanje teške američke tehnike Rusija može reagirati premještanjem svojih jedinica bliže zapadnoj granici i jačanjem vojne grupacije u Kalinjingradskoj oblasti. Arbatov smatra da u ovu oblast, kao i u Bjelorusiju, mogu biti prebačeni dodatni vojni avioni. Bliže granici mogu biti premješteni i raketni kompleksi Iskander. „U tom smislu nećemo sjediti skrštenih ruku. Vrlo brzo možemo pojačati naše snage”, smatra stručnjak. 

Prema Fenjenkovom mišljenju, najvjerojatnija reakcija Rusije bit će postavljanje operativno-taktičkih raketa s nuklearnim bojevim glavama. Nuklearnim bojevim glavama se, recimo, mogu opskrbiti raketni sistemi Iskander, čije su razmještanje blizu granica predstavnici ruskih vlasti u više navrata najavljivali kao jednu od mogućih reakcija na poteze NATO-a.


Uloga Njemačke

Postoje i dodatni čimbenici koji utiču na ovu situaciju. Njemačka se protivi razmještanju dopunskih snaga NATO-a u Istočnoj Europi, a Poljska se, s druge strane, protivi takvom stavu Njemačke. Arbatov ističe da stav Njemačke može utjecati na čitavu situaciju. „Njemačka može učinkovito blokirati sve takve mjere, jer se one ne poduzimaju na bilateralnoj osnovi, nego u okviru NATO-a, gdje se odluke donose konsenzusom. Ali Njemačka će ipak u donošenju odluke uzeti u obzir situaciju u Donbasu”, izjavio je stručnjak. 

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće