Europski parlament pozvao EU da odustane od strateškog partnerstva s RF

Rezoluciju o stanju odnosa Rusije i Europske unije odobrili su predstavnici europskog parlamenta 10 lipnja. Za prihvaćanje dokumenta glasalo je 494 zastupnika, protiv – 135, a 69 je bilo suzdržano. Rezoluciju nisu podržali predstavnici desnih stranaka – Stranka neovisnosti Ujedinjenog Kraljestva i Nacionalnog fronta Francuske, ali i članovi nekih određenih lijevih zajednica.

Susret s Papom se smatra uspjehom za Putina Ruski predsjednik Vladimir Putin je boravio u jednodnevnom posjetu Italiji.

U rezoluciji Rusiju kritiziraju za kršenje demokratskih principa, temeljnih vrijednosti i međunarodnog prava. U tekstu se više puta spominje ''ilegalna aneksija Krima''. Kritici je podvrgnuto mnoštvo fenomena unutarnje i vanjske politike Moskve: od ''nasilja i gonjenja predstavnika LGBT-zajednice'' do leta ruskih vojnih zrakoplova, ''koji prijete sigurnosti civilnih putničkih aviona''. Na temelju toga predstavnici parlamenta pozivaju EU da odustane od strateškog partnerstva s RF te razrade koncepcije takozvane ''meke sile'' za pružanje otpora politici RF, koju zastupnici smatraju agresivnom.

''Deklarativni karakter''  

Ruski stručnjaci nejednoznačno ocjenjuju težinu dokumenta koji su donijeli predstavnici europskog parlamenta. Kako ističe Kiril Entin, stručnjak u oblasti europskog prava i suradnik Centra za složena europska i međunarodna istraživanja pri Višoj školi ekonomije, ''u oblasti vanjske politike Europske unije gotovo da nema ovlasti''. ''Rezolucija Europskog parlamenta nosi čisto deklarativni karakter, institucije EU nipošto nisu primorane da na nju reagiraju'', naglašava stručnjak. Prihvaćanje rezolucije povezuje s reakcijom EU na situaciju s ''crnim listama'', koje je Ruska Federacija uvela protiv europskih političara, što je bilo uzrok nedavnog skandala u odnosima RF i EU, te s budućim summitom lidera država EU na kojem će, kako se očekuje, biti produljene antiruske sankcije.

''Crne liste'' RF: Zapad kritizira simetrični odgovor Moskve Nakon skandala, u kojem je zastupniku Bundestaga zabranjen ulazak u Rusiju, Rusija je predala državama Europske unije ''crnu listu'' s popisom političara koji ne mogu ući u državu.

Taj korak Europskog parlamenta povezuje sa summitom Europske unije (25. i 26 lipanj) i Andrej Suzdaljcev, politolog, profesor na Višoj školi ekonomije. Smatra da je to element kampanje pritiska na Rusiju od strane Europske unije. Pritom stručnjak napominje da je još ranije, 5. svibnja, Europski parlament pozvao da se pojačaju sankcije protiv RF.

Suzdaljcev smatra da, bez obzira na neobvezujući karakter donesene rezolucije, Europska unija ipak sluša prijedloge predstavnika te će kroz neko vrijeme odustati od strateške suradnje s Moskvom. Ujedno, prema mišljenju Kirilla Entina, to se neće dogoditi. Stručnjak ističe da je koncepcija strateškog partnerstva RF i EU dovoljno apstraktna, a ''atribut strateškog partnerstva'' ni na što posebno ne ukazuje, dok će odnosi RF i EU ipak imati poseban karakter''. 

Pritom se oba stručnjaka slažu da će sljedeći koraci EU biti usmjereni na pojačanje sankcija. O tome indirektno svjedoči sama činjenica prihvaćanja rezolucije, koja nije samo prodemonstrirala jedinstvo između država, nego i političkim snagama EU. Kako ističe Entin, činjenica da je rezoluciju odobrila većina glasova i podržale najveće političke stranke govori o tome da se pozicije desnih i lijevih snaga o Ruskoj Federaciji podudaraju. ''Kao saveznici RF izjasnile su se radikalne snage – ili radikalno lijeve ili radikalno desne – koje nemaju ozbiljnu političku težinu u Europskoj uniji'', zaključio je Entin.

''Dvostruki standardi'' 

Mirnodopski gubici sada su državna tajna

Rezolucija kritizira politiku Rusije prema europskim političkim strankama. Moskva, stoji u dokumentu, ''podržava i financira radikalne i ekstremističke stranke u državama-članicama EU''. U toj vezi zastupnici predlažu Europskoj komisiji da napravi mehanizam ''okupljanja, monitoringa i razmjene informacije'' o mogućoj financijskoj, političkoj ili tehničkoj podršci europskih stranaka i drugih organizacija od strane RF. Prema mišljenju Suzdaljceva, to je otvoreni primjer primjene dvostrukih standarda, jer isti ti zastupnici aktivno kritiziraju Moskvu zbog zakona o ''inozemnim agentima'', koji treba ograničiti mogućnosti intervencije stranih država u unutarpolitički život RF. Osim stvaranja mehanizma monitoringa predstavnici predlažu Europskoj uniji da aktivnije financira projekte, koji se suprotstavljaju ''ruskoj propagandi unutar i izvan EU'' te podržavaju civilno društvo u RF.