Ruski psihijatri liječe od selfija

Izvor: Ruslan Šamukov/TASS.

Izvor: Ruslan Šamukov/TASS.

100 fotografija na jednom te istom mjestu, snimke koje traže lajkanje ostalih, gole fotografije nas samih – psihijatri su uvjereni da nova patološka strast prema selfijima dovodi do ovisnosti.

Na prvi pogled bezazlena želja da podijeliš s ostalima svoje fotografije može dovesti do psihijatrijskog liječenja. Ovisnost o internetu trebala bi uskoro biti uključena u listu psihičkih bolesti. Ipak, svi ljubitelji selfija se ne trebaju liječiti. 

Roba s Putinom – novi trend među Rusima
Patriotska simbolika postala je jedan od modnih trendova među Rusima. Najpopularnija je roba sa slikom ruskog predsjednika Vladima Putina.

''Selfi je zapravo autoportret'', objašnjava Lev Peregožin, znanstveni suradnik u Federalnom medicinsko-istraživačkom centru za psihijatriju i narkologiju pri Ministarstvu zdravstva. ''Autoportrete je radio gotovo svaki umjetnik, to je vrsta samoizražavanja''.

Potrebno se liječiti onda kad čovjek ne može bez selfija, kad se na svakom svojem koraku fotografira i pokazuje. Kad se to pretvori u fiksnu ideju, potrebno se obratiti liječniku.

''Doktori se danas suočavaju s apsolutnom strašću prema mobilnim uređajima i, konkretno govoreći, selfijima'', nastavlja Perežogin. ''Seliji su forma ovisnosti o elektronskim uređajima. Recimo, čovjek ne može staviti, budući da nema internet, fotografiju i odmah, poput nekog ovisnika o heroinu, počne osjećati apstitencijsku krizu. Naravno, to je ovisnost i ona se mora liječiti, uključujući i putem lijekova''.


Selfiji za djevojke

Stativ za fotoaparat, posebni držači za selfije, timeri i žice – proizvođači tehnike žele udovoljiti potrošačima te potražnja za takvom robom raste. Tako neki moskovski parkovi žele posjetiocima iznajmljivati selfi-držače, ako su ih zaboravili ili ih ne žele nositi sa sobom.

Čudni ruski običaji

''Za svoj rođendan poželjela sam stativ s pultom'', govori 21-godišnja Moskovljanka Julija. Muž i ja puno putujemo te želimo da smo nas dvoje na fotografijama. Na onom mjestu koje mi se svidi mogu napraviti 100 fotografija i tako dobiti idealne snimke''.

''Ispalo je da na društvenim mrežama najviše lajkaju upravo selfije'', nastavlja njezin muž Aleksej. ''Puno puta stavljao sam fotografije prirode, ulica, kuća, ali se lajkaju najviše selfiji, čak ako su napravljeni, recimo, ujutro za doručkom''. Psiholozi ističu da je mladež od 30 do 30 godina sklona toj maniji pravljena selfija, i to češće djevojke, koje, osim vlastitih, vole raditi i grupne selfije.


Sve radi selfija

Zvijezde politike i šou-biznisa, koje sa zadovoljstvom prave selfije sa svojim pristašama i obožavateljima, upravo su poslužile kao orijentir za mnoge. Ništa manje popularne nisu ni fotografije slavnih ličnosti, napravljene pomoću zrcala, koje isto tako, ali ovaj put zahvaljujući hakerima, dospijevaju na društvene mreže.

''Gola fotografija više nikoga neće začuditi. Na žalost, mladež u žudnji da bude što više cool fotografira sebe na pozadini kuće koja gori, ljudi koji se tuku ili automobilskih nesreća'', govori psihologinja Olga Peškova. ''Ali ima i onih kojima nedostaje pažnje, druženja, pa oni stavljaju na internet svoje fotografije na pozadini hrane, ormara, tuša''.

Želja da se ovjekovječi svaki svoj korak dovodi do toga da su društvene mreže natrpane selfijima, čiji autori ni ne znaju zbog čega su to napravili.

''Živimo u stoljeću egocentrizma, ljudi ne znaju ni svoju društvenu ulogu, ni kakva su osoba, zbog toga jako puno eksperimentiraju'', pretpostavlja Perežogin. ''Odatle i ta želja da se 10 puta promijeni posao, 20 puta partner, to je vječno traganje za definiranjem vlastite ličnosti, shvaćanjem tko smo i što stvoreni. U procesu traženja svojeg identiteta nastaje narcisoidnost – želja da gledaš na sebe, izlažeš sebe drugima te dobiješ odobrenje od okoline''.

Masovna strast prema selfijima već je dovela do nekakvih zabrana. Tako je generalni direktor Filmskog festivala u Cannesu zabranio da se selfiji prave na crvenom tepihu. Ne smije se fotografirati ni u londonskoj Nacionalnoj galeriji, njujorškom Muzeju suvremene umjetnosti, australskoj Nacionalnoj galeriji. U Rusiji je zabranu uvela Tretjakovska galerija. Stručnjaci ističu da je to samo početak borbe s narcisoidnošću. 

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće