''Crne liste'' RF: Zapad kritizira simetrični odgovor Moskve

Izvor: Reuters.

Izvor: Reuters.

Nakon skandala, u kojem je zastupniku Bundestaga zabranjen ulazak u Rusiju, Rusija je predala državama Europske unije ''crnu listu'' s popisom političara koji ne mogu ući u državu. Međutim, i nakon toga Rusiju su ponovno na Zapadu podvrgnuli žestokoj kritici.

Krajem prošlog tjedna Rusija je poslala državama EU ''crnu listu'' osoba, kojima je zabranjen ulazak u Rusku Federaciju. Zapadne države, koje su zahtijevale tu informaciju, izrazile su zabrinutost te su optužile Moskvu da djeluje usprkos međunarodnom pravu.

Moskva i Washington ponovno se uče dijalogu
Serija posjeta Rusiji visokih američkih diplomata pokazala je da Moskva i Washington traže dodirne točke te pokušavaju uspostaviti politički dijalog, prekinut ukrajinskom krizom.

Kako mediji izvještavaju, ruska ''crna lista'', kao odgovor na uvođenje sankcija ruskim građanima od strane Europske unije, predana je protekli četvrtak, 28. svibnja, europskim državama. Listu, na kojoj se našlo 89 prezimena, objavila je finska radio-postaja YLE. Na njoj su se uglavnom našli političari iz Poljske, Njemačke, Britanije, skandinavske i baltičke države. Među njima su bivši zamjenik premijera Velike Britanije Nick Clegg, bivši belgijski premijer Guy Verhofstad kao i Bruno Le Roux, vođa francuskih socijalista. ''Crna lista'' uslijedila je nakon što u Rusiju nije pušten Karl-Georg Wellmann, zastupnik Bundestaga.

Nizozemski premijer Mark Rutte prvi je izjavio da je Ruska Federacija predala sankcijsku listu. Prigovorio je Moskvi da joj se ''crna lista ne temelji na međunarodnom pravu, da nije transparentna te da bi mogla biti osporena na sudu''. A Europska unija izjavila je da je ruska lista ''proizvoljna i neutemeljena'' mjera. Niz europskih gradova isto su izrazili svoju zabrinutost. Službeni London je izjavio da ''za listu nema apsolutno nikakvih opravdanja''.


''Simetričan odgovor''

Komentirajući te optužbe, Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije, nazvao ih je apsurdnima i neumjesnima. Rekao je da su na ''crnu listu'' dospjeli oni, koji su na ''najakualniji način podržavali državni prevrat, zbog kojeg su Rusi u Ukrajini bili podvrgnuti protjerama i diskriminaciji''.

Mirnodopski gubici sada su državna tajna
Predsjednik Putin je proširio popis podataka koji se tretiraju kao državna tajna. Konkretno, oznaku "strogo povjerljivo" dobila je informacija o gubicima Ministarstva obrane u mirnodopskim uvjetima.

Prema mišljenju Andreja Suzdaljceva, zamjenika dekana fakulteta svjetske ekonomije i svjetske politike na Višoj školi ekonomije, zapadne države uznemirava činjenica da Ruska Federacija odgovara na sankcije koje su uvedene protiv nje. ''Simetričan odgovor Rusije se kategorički ne prihvaća'', izjavio je stručnjak RBTH-a, ističući da, kako smatraju u EU, oni imaju pravo uvoditi takve mjere, dok je Rusija lišena takvog prava. Prema mišljenju Suzdaljceva, neočekivana uznemirnost EU svjedoči o tome da ''Europa i SAD se ne slažu s time da vode ravnopravni dijalog s Ruskom Federacijom. Ne samo da nisu spremni ili ne žele, jednostavno se s tim ne slažu. Oni smatraju da je s Moskvom moguće razgovarati jedino jezikom ultimatuma, skandala i zahtjeva''. Kako ističe stručnjak, Ruska Federacija suočila se s začuđenošću Europe, koja se osjeća kao ''vlasnik glavnih vrijednosti svijeta'', a prvi put se našla pod utjecajem nečijih sankcija.

Kako smatra Andrej Kortunov, voditelj Ruskog savjeta za međunarodne poslove, iako korištenje crnih lista u politici postavlja niz pitanja – glede procedure, kriterija itd. – bilo bi u tom slučaju ''pomalo licemjerno'' optuživati Rusku Federaciju, jer Moskva nije prva koja je uvela te liste. Mnoga od pitanja, koja su Europljani postavili Rusiji, mogla bi se odnositi i na Europu, dodaje analitičar.


Signal iz Moskve

Na listi nema predstavnika čitavog niza europskih država kao što su, recimo, Cipar, Mađarska, Austrija, Grčka, koji su poznati po svojem umjerenijem odnosu prema ruskoj politici. ''To se može smatrati kao određeni signal za one države s kojima Ruska Federacija ima dobre odnose'', smatra Kortunov. Ujedno, kako ističe Igor Bunjin, voditelj Centra za političku tehnologiju, ruska ''crna lista'' mogla bi biti i pokazatelj da Moskva ima različite pristupe različitim država EU. ''One države, koje su otvorenije prema Rusiji, manje su podvrgnute sankcijama'', smatra stručnjak.