Rusija postiže dijalog sa Zapadom

Izvor: EPA.

Izvor: EPA.

Put ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova u Bruxelles pokazao je da Moskva traži prostor za konstruktivnu uzajamnu suradnju s Europom. Iako su se tijekom posjete razmatrale različite teme – od ilegalne imigracije do borbe s terorizmom – osnovna pozornost posvećena je regulaciji krize u Ukrajini.

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov tijekom posjeta Bruxellesu 18. i 19. svibnja nastupao je na sesiji komiteta ministara vanjskih poslova Vijeća Europe, susreo se s glavnim tajnikom tog tijela Thorbjørnom Jaglandom i šefom europske diplomacije Federicom Mogherini. Isto tako, razgovarao je i s liderom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Moskva i Washington ponovno se uče dijalogu
Serija posjeta Rusiji visokih američkih diplomata pokazala je da Moskva i Washington traže dodirne točke te pokušavaju uspostaviti politički dijalog, prekinut ukrajinskom krizom.


''Teško stanje''

Nakon svojih susreta u Bruxellesu Lavrov je izjavio da su odnosi Rusije i Europske unije i dalje u ''teškom stanju'', zbog toga što ''Bruxelles blokira gotovo sve kanale i sve mehanizme uzajamne suradnje''. Istovremeno je izjavio da postoji i ''određeni napredak''. Tu je svakako mislio na napredak na pregovorima, koji se tiču zone slobodne trgovine između EU i Ukrajine, koji se održavaju uz sudjelovanje Rusije. Ministar se pozitivno izjasnio i o djelatnosti Vijeća Europe.

Govoreći na sesiji komiteta još je jednom potvrdio da je Moskva privržena ideji stvaranja zajedničkog prostora u sferama ekonomije, sigurnosti, humanističke oblasti ''od Atlantskog do Tihog oceana''. Nepostojanje takvog zajedništva i pojava u Europi novih razgraničavajućih linija između zapadnih država i Rusije ministar je nazvao razlogom sadašnje ukrajinske krize. Kako bi se regulirala ta kriza, potrebno je, prema Lavrovu, uspostaviti izravni dijalog Kijeva s proruskim snagama te provesti ustavnu reformu.


''Razdoblje zlobnih izjava'' iza nas?

Kako smatraju ruski promatrači, reguliranje krize u Ukrajini postala je osnovna tema posjete ruskog ministra. Isto tako, povezuju Lavrovljev put s nešto ranije održanim posjetama Rusiji američkog državnog tajnika Johna Kerryja i njegove zamjenice Victorie Nuland. Ti su posjeti pokazali promjenu pristupa Washingtona događajima u Ukrajini.

Pregovori Kerryja u Sočiju: SAD se priključuje ''normandskom formatu''?
John Kerry je osobno razmotrio s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom krizu u Ukrajini.

Prema riječima Maksima Bratevskog, stručnjaka Centra za europska istraživanja na Višoj školi ekonomije, ''nakon razdoblja zlobnih izjava koje je trajalo godinu dana'' između Rusije i Zapada započeo je dijalog. Govoreći o zadaćama, koje je rješavao Lavrov tijekom svoje posjete, stručnjak ih je podijelio na taktičke i strateške. Prve se tiču težnje Moskve da uvjeri Europljane da počnu aktivnije sudjelovati u realizaciji minskih sporazuma: da Europa izvrši pritisak na Kijev i pomogne promicanju ustavne reforme u Ukrajini. A strateška zadaća je potreba za uspostavom odnosa Rusije i EU te ukidanje sankcije.


Problem izbora u Donbassu

O rezultatima pregovora Lavrova u Bruxellesu nema puno informacija. Govoreći o susretu s glavnim tajnikom Vijeća Europe, Lavrov je uglavnom govorio o ulozi organizacije u reguliranju ukrajinske krize. O susretu ministra s Federicom Mogherini bilo je objavljeno maleno priopćenje ruskog MVP-a. Nakon pregovora sa Stoltenberom, lider NATO-a još jednom je pozvao RF da prestane pružati podršku proruskim snagama te ponovio izjave o otvorenim kanalima s Moskvom radi uspostave političkih kontakata.

Oskudica službenih priopćenja o susretima Lavrova mogla bi odražavati nejednostavan tijek pregovora, koji je povezan, prema mišljenju promatrača, sa činjenicom da RF i EU imaju principijelno različite pristupe kako riješiti ukrajinsku krizu. Kako ističe Sergej Markov, prokremaljski politolog, cilj Lavrovljevog posjeta bio je zbližiti pozicije strana.

Prema mišljenju stručnjaka, trenutno dolazi do razdoblja ''intenzivne diplomacije'', koju povezuje s promjenom pozicije SAD-a prema krizi u Ukrajini. U Washingtonu više neće stavljati naglasak na vojno rješenje konflikta u Donbassu te su prvi put ''ozbiljno počeli govoriti o izvršavanju minskih sporazuma'', čiji je značaj da se pokuša pronaći put političkog reguliranja konflikta.

Promjena pozicije Washingtona postavit će pred one koji na ovaj ili onaj način sudjeluju u sukobu zadaću da usuglase svoje pristupe po pitanju održavanja izbora u regijama, koje su se odcijepile od središnje ukrajinske vlasti, čime se i bavio Lavrov u Bruxellesu, smatra Markov.