Rusija se ne boji nuklearnog rata

Izvor: AP.

Izvor: AP.

Pokretanje inicijative za reviziju Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja po svoj prilici je umjetno izazvano, smatra Mihail Uljanov, šef ruske delegacije na konferenciji o reviziji spomenutog sporazuma koja se održava u New Yorku. Nuklearno naoružanje se smanjuje, ali daljnja sudbina tog procesa ovisi o krajnje nedefiniranoj situaciji u oblasti strateške sigurnosti, pogotovo kada je riječ o postavljanju američkog sistema PRO, smatra Uljanov.

U New Yorku se održava konferencija o reviziji Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja. Mihail Uljanov, šef ruske delegacije i direktor odjela za pitanja neširenja i kontrole naoružanja u Ministarstvu vanjskih poslova Ruske Federacije, priča o pojavama koje ometaju proces nuklearnog razoružavanja. 

Ukupno 160 članica Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja apeliralo je da se nuklearno oružje u potpunosti ukine zbog humanitarnih posljedica njegove primjene. Nuklearna petorka je protiv toga. Je li ovaj sporazum doveden u pitanje?

Mihail Uljanov: Kada se toliki broj država, tj. ogromna većina članica Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja, potpisuje ispod inicijative vezane za humanitarne posljedice primjene nuklearnog oružja, to se ne može ignorirati. Pa ipak, ne slažemo se s tom inicijativom.

SAD i Rusija raspravljaju o nuklearnom neširenju
Pogoršanje odnosa između Rusije i SAD-a moglo bi se negativno odraziti na suradnju dviju država u oblasti nuklearnog razoružanja i neširenja. Državni tajnik SAD-a John Kerry je optužio Moskvu za kršenje jednog od glavnih ugovora iz vremena hladnog rata te za akcije, koje su u suprotnosti s politikom neširenja nuklearnog oružja. Međutim, stručnjaci smatraju da su ti prigovori točnije dio antiruske propagandne kampanje.

Prije svega, ona odvlači pažnju od pravih problema procesa nuklearnog razoružavanja... Zašto ta tema nije pokrenuta 2005. godine ili krajem prošlog stoljeća? U svijetu se u međuvremenu nije dogodilo ništa posebno zbog čega bi sada ta tema postala aktualna. Po svoj prilici ona je umjetno aktualizirana na međunarodnoj sceni kako bi se dobila zabrana nuklearnog oružja. Osim toga, ova inicijativa generira i pretjerana očekivanja u sferi nuklearnog razoružanja, a to zaista može uzdrmati temelje Sporazuma.

Mnoge države već sada govore da Sporazum o neširenju nuklearnog naoružanja ima diskriminacijski karakter.

M. U.: Da, oni kažu da su nuklearne sile navodno osigurale sve što je njima potrebno, i dok su ostali preuzeli obavezu da ne proizvode nuklearno oružje, ove zemlje se ne razoružavaju i nimalo ne žure da se odazovu na očekivanja međunarodne zajednice vezana za svijet bez nuklearnog oružja.

Čini se da je to ipak zdrava logika...

M. U.: Da, u toj logici svakako postoji zdravo zrno. Ali takve ocjene su u suprotnosti sa stvarnošću. Zajedno smo s Amerikancima u posljednjih četvrt stoljeća smanjili broj postavljenog nuklearnog oružja gotovo za 85%. A ako se gleda od 2005. godine, broj postavljenih bojevih glava trostruko je manji. Zar se može reći da je to spor tempo? Ali, koliko god da im se ponavlja, ne žele to čuju...

Pa ipak, zar proces nuklearnog razoružavanja u posljednje vrijeme nije usporen?

M. U.: Ako govorimo o nuklearnom razoružavanju, onda situacija zaista nije jednostavna. Za manje od tri godine, do 5. veljače 2018., mi i Amerikanci trebamo dostići razine koje su predviđene u posljednjem sporazumu o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja (START). Postavlja se pitanje što dalje. Ali nema odgovora na to pitanje, jer je situacija u sferi strateške stabilnosti krajnje nedefinirana. U više smo navrata govorili da je problem i u američkom sistemu PRO, i u vjerojatnom razmještanju oružja u svemiru, i u neravnoteži u sferi konvencionalnog naoružanja...

Sada vjerojatno niko neće moći odgovoriti na pitanje hoće li biti moguće sklopiti novi sporazum u sferi smanjenja strateškog ofanzivnog naoružanja. U svakom slučaju, to pitanje zasada nije na dnevnom redu.

„Zajedno smo s Amerikancima u posljednjih četvrt stoljeća smanjili broj postavljenog nuklearnog oružja gotovo za 85%. A ako se gleda od 2005. godine, broj postavljenih bojevih glava trostruko je manji.''

Postoji li i dalje prostor za dijalog s SAD-om po pitanju PRO?

M. U.: Nemam podatke o tome da je Washington spreman za razgovor na tu temu. Kao što je poznato, prekinut je dijalog o pitanjima strateške stabilnosti u okviru predsjedničke komisije. Amerikanci su rekli da će, s Rusijom ili bez nje, sistem proturaketne odbrane svakako biti uspostavljen. Isto su nedvosmisleno izjavili da neće izlaziti u susret našim željama vezanim za pravno obvezujuće garancije da taj sistem nije usmjeren protiv Rusije. Uostalom, i cjelokupno stanje naših bilateralnih odnosa danas nimalo ne pogoduje povratku na razmatranje dotične teme.

A smatrate li vi da je danas mogućnost nuklearnog konflikta veća nego ranije?

M. U.: Ne, ne smatram. U svijetu se nije dogodilo ništa što bi moglo stimulirati primjenu nuklearnog oružja. I Amerikanci, i druge nuklearne zemlje dobro shvaćaju mjeru svoje odgovornosti.

Iz člana 14 sporazuma START proizilazi da se postavljanje sistema PRO može tretirati kao osnova za izlazak iz sporazuma. Zašto onda Rusija još uvijek nije izašla iz tog sporazuma?

M. U.: Podsjećam, u studenom 2011. godine tadašnji predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev je izjavio da možemo preispitati svoj odnos prema sporazumu ukoliko u nekoj fazi sistem PRO počne zadirati u interese naše sigurnosti. Zasada, koliko ja shvaćam, takve okolnosti nisu nastale. Američki sistem PRO zasada je u stanju početne pripravnosti.

Sjećamo se izjave predsjednika Rusije Vladimira Putina u dokumentarnom filmu „Krim – povratak u domovinu“ o tome da je u jeku ukrajinske krize razmatrana i mogućnost podizanja borbene pripravnosti nuklearnog oružja. Zar ne svjedoči o tome da se posjedovanju nuklearnog oružja danas pridaje veći značaj nego ranije?

M. U.: Predsjednik jeste rekao da je takva varijanta razmatrana, ali iz njegovih riječi uopće ne proizilazi da je borbena pripravnost nuklearnih snaga zaista bila podignuta...

Tijekom konferencije bilo je oštrih riječi i optužbi upućenih Rusiji i povodom kršenja Sporazuma o raketama srednjeg i malog dometa (RSMD).

M. U.: Takva pitanja treba rješavati diplomatskim kanalima... Smatramo da je neumjesno polemirati na tu temu na konferenciji o reviziji Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja, ali s obzirom da su američki partneri prvi pokrenuli to pitanje, onda ćemo, naravno, odgovoriti i iznijet ćemo svoj stav.

Rusija se sprema za „rat zvijezda”
Konfrontacija između Rusije i SAD-a sve je izraženija i u najskorije vrijeme može doslovno poprimiti kozmičke razmjere.

Od vremena kada je potpisan Sporazum o eliminaciji raketa srednjeg i malog dometa (RSMD) vojne tehnologije su mnogo napredovale. Ruska strana optužuje SAD za kršenje Sporazuma o eliminaciji RSMD-a između ostalog i zbog jurišnih bespilotnih letjelica.

M. U.: Te američke bespilotne letjelice u potpunosti odgovaraju definiciji raketa srednjeg i malog dometa, neovisno o funkciji koju su vršile. Prije nego što Amerikanci pokrenu proizvodnju takvih jurišnih bespilotnih letjelica, američke kolege bi mogle doći kod nas i predlože izmjenu sporazuma... Ali to nisu učinili i krenuli su putem kršenja odredbi sporazuma.

Drugim riječima, dopuštate mogućnost unošenja izmjena u sporazum?

M. U.: U samom sporazumu je takva mogućnost predviđena. Svaka strana može unijeti bilo kakvu izmjenu, ali ta izmjena može biti usvojena samo uz suglasnost suprotne strane. U svakom konkretnom slučaju takva pitanja trebaju se rješavati u posebnoj proceduri. Ali ne planiramo unositi bilo kakve izmjene.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće