Čečenska sudbina koja je podijelila društvo

S kraja travnja ruski mediji prate priču oko 17-godišnje Hede Gojlabieve iz čečenskog sela i Nažuda Gučigova, upravitelja lokalnog odjela MUP-a. Nova gazeta objavila je informaciju o njihovoj budućnosti, pišući da su roditelji ''odlučno'' odbili ''dati kćer za čovjeka koji bi joj mogao biti djed'', no obitelji su počeli prijetiti te su rekli da će djevojku silom uzeti.

Zbog HIV-a neće deportirati iz Rusije HIV pozitivni stranci neće biti deportirani iz Rusije i lišeni prava na ulazak na temelju postojanja dijagnoze.

Nova gazeta stupila je u kontakt s potencijalnim zaručnikom, ali taj je opovrgnuo da želi oženiti Hedu te izjavio da već ima ženu. Doduše, odmah nakon toga činjenicu da je Nažud zaprosio Hedu potvrdio je čečenski predsjednik Ramzan Kadirov (koji osobno poznaje Gučigova). Naposljetku je odobrio planirani brak, izjavivši da roditelji nevjeste nisu protiv.

Sve je kulminiralo kad je donesena odluka se održi vjenčanje. ''Razlika u dobi je 30 godina. Roditelji djevojke su blagoslovili taj brak'', napisao je Kadirov na svojem Instagramu. Par se vjenčao 16. svibnja.

''Normalna pojava''

Zbog tog skandala podnio je ostavku sa svojeg mjesta ministar za tisak i informaciju. Dužnosnik je preuzeo na sebe odgovornost za aktivnost lokalnih medija, koji su, prema mišljenju Kadirova, odlučili ignorirati skandaloznu priču te nisu branili istinu. ''Svuda o tome govore, u svim novinama! A zbog čega vi o tome ne govorite?'', ljutio se Kadirov na susretu s predstavnicima čečenskih masmedija.

No potom je rasprava oko maloljetne Hede, koju navodno žele na silu oženiti za ''starca'' ili učiniti je drugom ženom prema zakonima šerijata, dospjela na federalnu razinu.

Prvobitna reakcija Pavla Astahova, opunomoćenika za dječja prava Ruske Federacije, bila je percipirana kao posebno nervozna. On se isprva odlučio ne miješati u konflikt. U press-službi dužnosnika izjavili su da nisu pristigle nikakve žalbe o nasilju od roditelja ili bliskih rođaka, a ''kod nas ne brane na silu''. Tu pasivnu poziciju iskritizirali su u ruskom parlamentu, gdje su dužnosnika podsjetili da se, prema Ustavu, majčinstvo i djetinjstvo nalaze pod zaštitom države. Potom je u eteru Ruske službe novosti dužnosnik izjavio da su rani brakovi na Kavkazu normalna pojava te da regionalne vlasti utvrđuju najmanju dobnu granicu za brak. ''Ta je granica u Čečeniji 17 godina, u Bačkortostanu – 14 godina, u Moskovskoj oblasti – 16. A postoje regije u kojima uopće ne postoje granice'', istaknuo je Astahov.

Prije 20 godina u Rusiji je počeo Čečenski rat

''Brakovi mladih djevojaka sa sela sa starijim muškarcima su rasprostranjena praksa'', za RBTH objasnio je Grigoj Švedov, glavni urednik internetskog resursa Kavkazskij uzel. Prema njegovim riječima, često se radi o prisilnom formatu, ''kad ne postoje prijetnje kao što bi bilo ubojstvo ili osakaćivanje, ali se ipak vrši psihološki pritisak na djevojku''. Doduše, tamo nije uobičajeno žaliti se na to, ''pa ne traže ni zaštitu'', objašnjava Švedov. ''Razlog je i taj što ne postoje jasne procedure državne zaštite u takvim slučajevima'', dodaje stručnjak.

Prema zakonu šerijata

No ako su se kao odgovor na razliku u dobi zaručnika i nevjeste u tisku pojavili mnogobrojni primjeri poznatih brakova s velikom razlikom u godinama, onda je činjenica poligamije digla još veći val negodovanja. Mihail Fedotov, predsjednik Vijeća za ljudska prava, obratio se javnom tužilaštvu, a Ella Pamfilova, opunomoćena za ljudska prava, vlastima Čečenije.

Fotogalerija: Žene sa Sjevera: Život koji se stoljećima ne mijenja

Prema zakonu, poligamija u Rusiji je zabranjena, ali u nekim republikama, gdje je rasprostranjen islam, specifičan je i odnos prema tom pitanju. Konkretno, prema šerijatu muškarcu je dopušteno da ima do četiri žene. Takve brakove sklapaju imami ili kadije, ''oni nemaju pravnu snagu, dakle, ne pretpostavljaju nikakve pravne odnose'', za RBTH izjavio je Vladimir Bobrovnikov, voditelj sektora Kavkaza na Institutu za orijentalistiku pri RAN-u.

Ne radi se o konfliktu šerijatskog i nacionalnog prava, smatra Kamilžan Kalndarov, lider općeruske mulsimanske organizacije Pravda. U Čečeniji nije bilo slučajeva da je matični ured registrirao brak s nekoliko žena, govori. ''Znam Ruse koji žive sa ženom te imaju nekoliko ljubavnica. Ali to nije povod za proganjanje'', čudi se Kalndarov. Prema njegovom mišljenju, ''nepravilno je prilaziti životu muslimanskih republika putem briselskih ili moskovskih kriterija''.