Pregovori Kerryja u Sočiju: SAD se priključuje ''normandskom formatu''?

12. svibnja državni tajnik SAD-a John Kerry prvi je put za posljednje dvije godine posjetio Rusiju, kako bi proveo višesatne pregovore sa svojim kolegom Sergejem Lavrovom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U Kremlju izjavljuju da ne postoji napredak u odnosima Moskve i Washingtona, no ruski stručnjaci su uvjereni da rezultati susreta u Sočiju ozbiljno mijenjaju mehanizam reguliranja ukrajinske krize, jer se SAD de facto priključio ''normandskom formatu''.

''Najbolji put do mira''

Govoreći o proteklim pregovorima, pomoćnik predsjednika Rusije Jurij Ušakov je rekao da oni ne predstavljaju napredak, ali da su bili otvoreni i dobrohotni. Sergej Lavrov je izjavio da je njegov susret s američkim kolegom bio ''čudesan''.

SAD i Rusija raspravljaju o nuklearnom neširenju Pogoršanje odnosa između Rusije i SAD-a moglo bi se negativno odraziti na suradnju dviju država u oblasti nuklearnog razoružanja i neširenja.

Kerry je isto tako istaknuo otvorenost razgovora s ruskim rukovodstvom te je, govoreći o Ukrajini, nazvao mirovne ugovore u Minsku ''najboljim i glavnim putem prema miru''. ''Oni se moraju što prije implementirati'', rekao je šef Državnog tajništva.

Tijekom brifinga nakon susreta, Kerry je, komentirajući izjave ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka o tome da će Kijev vratiti pod svoju kontrolu donjecku zračnu luku koja se nalazi u rukama proruskih snaga, predložio ukrajinskom lideru da najprije dobro razmisli prije nego što započne vojne intervencije. Prema riječima državnog tajnika, miniski sporazumi bi se tad našli pod ''ozbiljnom opasnošću''.

Kerryjeve izjave u Sočiju su na svoj način simboličke, rekao je za RBTH zamjenik dekana Fakulteta svjetske ekonomije na Višoj školi ekonomije Andrej Suzdaljcev. Politolog je posebno podcrtao da je državni tajnik obećao izvršiti utjecaj na Kijev te da je prvi put priznao da će minske ugovore prekršiti obje strane, a ne samo proruske snage ili Rusija, kako su obično izjavljivali u Washingtonu.

Principijelna dogovorenost

Prema mišljenju promatrača, u Sočiju su strane uspjele postići principijelne dogovore po pitanju situacije u Ukrajini. Sjedinjene Američke Države sad će vršiti dodatni utjecaj na Kijev radi ispunjenja minskih sporazuma, a Moskva će, sa svoje strane, utjecati na samoproglašene republike u Donbasu. Opća baza su pritom minski sporazumi, što je jako važno za Moskvu, koja je jedan od jamaca njihove realizacije, podcrtao je u intervjuu za RBTH Dmitrij Danilov, voditelj Odjela za europsku sigurnost na Institutu Europe pri Ruskoj akademiji znanosti. Ako se ranije SAD ograničio na političko ili diplomatsko priznanje važnosti minskih ugovora, onda će odsad SAD raditi u oblasti [reguliranja ukrajinske krize], istaknuo je politolog. To će, sa svoje strane, povećati šanse za mir u regiji, uzimajući u obzir tijesne veze između Kijeva i Washingtona, podcrtao je politolog.

Više o situaciji u Ukrajini

Stručnjaci smatraju da se SAD zapravo priključio normandskom formatu (Rusija, Njemačka, Francuska i Ukrajina) reguliranja. ''SAD je zapravo isto ušao u sistem tih pregovora. Mi [Moskva] smo na tome inzistirali, ali nismo bili uvjereni da će na to pristati... [Predsjednik SAD-a Barack] Obama odlučio je napraviti oprezan i promišljeni korak ususret'', izjavio je za RBTH Igor Bunin, generalni direktor Centra za političku tehnologiju.

''Kritično vrijeme''

Nakon pregovora u Sočiju Kerry je telefonom razmotrio realizaciju minskih sporazuma s predsjednikom Porošenkom te tijekom osobnog susreta na samitu NATO-a u Antalyi s Pavlom Klimkinom, ministrom vanjskih poslova Ukrajine. Tamo je, kako izvještavaju mediji, Kerry izjavio da minske ugovore ''moraju poštivati Rusija i proruske snage'', istaknuvši da je sad ''nastupilo kritično vrijeme za djelovanje''.

Prema mišljenju Danilova, pozitivni karakter susreta u Sočiju je zalog za nastavak rusko-američkog dijaloga u budućnosti.