Hoće li Donbas ostati bez teškog naoružanja?

Izvor: AP.

Izvor: AP.

"Normandijska četvorka" poziva sukobljene strane u istočnoj Ukrajini da s linije razdvajanja povuku sve vrste teškog naoružanja, pa i one koje nisu predviđene Minskim sporazumom, dok prijedlog ukrajinske strane o slanju mirovnog kontingenta nije podržan.

Ministri vanjskih poslova "normandijske četvorke" (Rusija, Njemačka, Francuska i Ukrajina) pozvali su sukobljene strane u Ukrajini da s linije razdvajanja povuku tenkove i svo teško naoružanje kalibra ispod 100 mm. Taj poziv je upućen u kontekstu eskalacije nasilja koja dovodi u pitanje režim prekida vatre u Donbasu. Stručnjaci, međutim, smatraju da u izjavi šefova diplomacija nema ničeg posebno alarmantnog i da je to samo logičan produžetak Minskog sporazuma.

Po mišljenju ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, jedno od postignuća susreta u Berlinu je i podrška prijedlogu OESS-a da se razmotri pitanje povlačenja tenkova i oružja kalibra ispod 100 mm, pored onih vrsta oružja koje treba povući sukladno Minskom sporazumu.

"Ruska strana je preko naših predstavnika u zajedničkom koordinacijsko-kontrolnom centru iznijela taj prijedlog još prije mjesec i pol dana, i ja smatram da je veliko dostignuće što je to sada podržano  iu 'normandijskom formatu'", rekao je Lavrov.

Indikativno je da su ministri podržali ruski prijedlog u kontekstu sve češćeg kršenja režima prekida vatre, posebno na području donjeckog aerodroma. U izvješću Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja ističe se da informacije o oružanim sukobima "i dalje svakodnevno pristižu iz različitih područja istočne Ukrajine, naročito iz okoline Donjecka, Mariupolja i Luganska".

Denis Pušilin, stalni predstavnik Donjecke Narodne Republike na pregovorima kontaktne skupine, izjavio je za RIA Novosti da je samoproglašena republika spremna s linije razdvajanja povući tenkove i teško naoružanje kalibra ispod 100 mm.


Nova etapa u rješavanju konflikta

Sergej Utkin, voditelj Odjela za strateške procjene Centra za situacijsku analizu RAN, objasnio je u intervjuu za RBTH da se prekid vatre u Donbasu sada ne poštuje u potpunosti, jer se na liniji fronta i dalje nalazi znatna količina teškog naoružanja koje nije obuhvaćeno Minskim sporazumom.

Pregled tiska: Ustavna reforma Ukrajine, mogućnost isporuke iranskog plina u EU, Ciprasova posjeta Moskvi 

"Poziv 'četvorke' nije očajnička gesta nego sljedeći tehnički korak. Cilj je da se svo teško naoružanje povuče s linije fronta", naglasio je stručnjak.

Docent Ruskog državnog sveučilišta društveno-humanističkih znanosti Aleksandar Guščin izjavio je za RBTH da situacija u Donbasu još nije do kraja stabilizirana i da konflikt može buknuti s novom silom. "Sada nastupa prilično kritičan trenutak. Stječe se dojam da ukrajinska strana nije zainteresirana za očuvanje primirja. Osjećaju se određene ambicije i na strani DNR-a i LNR-a", konstatirao je stručnjak.

Berlinski susret, po Guščinovom mišljenju, ima i jednu pozitivnu stranu: "Nije bilo nikakvih velikih odluka, ali je Europa zadržala ulogu posrednika i nije se nedvosmisleno stavila na jednu stranu u ukrajinskom sukobu".


Još je rano govoriti o mirovnim snagama
 

U Berlinu je ministar vanjskih poslova Ukrajine Pavlo Klimkin ponovno postavio pitanje slanja međunarodnog mirovnog kontingenta u Donbas, ali na tu temu nisu donesene nikakve odluke. Da podsjetimo, Rusija se pridržava stava da je razmatranje teme mirovnih snaga preuranjeno.
"Ideja mirovne misije ne podudara se s idejom Minskog sporazuma", istaknuo je Sergej Utkin. "Taj sporazum predviđa uspostavu dijaloga između Kijeva i samoproglašenih republika, razmatranje novog ustava Ukrajine i uspostavljanje građanskog mira. Pojava mirovnih snaga će značiti postavljanje ograde oko entiteta, a ne njihovu integraciju u političku strukturu Ukrajine. "

Po riječima ovog eksperta, sada je pitanje hoće li se realizirati Minski sporazum ili će doći do eskalacije nasilja poslije čega i Rusija može izmijeniti svoj stav. "Zasad je stav Moskve takav da postoji nada da će Minski sporazum biti realiziran, a to znači da je rano govoriti o slanju mirovnjaka", naglasio je Sergej Utkin.

Aleksandar Guščin ima slično mišljenje o mirovnim snagama. On ističe da se Moskva zalaže za to da Donbas ostane u sastavu Ukrajine, pod uvjetom da se provede ustavna reforma, dok bi slanje međunarodnog kontingenta dovelo do zamrzavanja konflikta.