Hoće li Donbas ostati bez teškog naoružanja?
Izvor: AP.
Ministri vanjskih poslova "normandijske četvorke" (Rusija, Njemačka, Francuska i Ukrajina) pozvali su sukobljene strane u Ukrajini da s linije razdvajanja povuku tenkove i svo teško naoružanje kalibra ispod 100 mm. Taj poziv je upućen u kontekstu eskalacije nasilja koja dovodi u pitanje režim prekida vatre u Donbasu. Stručnjaci, međutim, smatraju da u izjavi šefova diplomacija nema ničeg posebno alarmantnog i da je to samo logičan produžetak Minskog sporazuma.
Po mišljenju ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, jedno od postignuća susreta u Berlinu je i podrška prijedlogu OESS-a da se razmotri pitanje povlačenja tenkova i oružja kalibra ispod 100 mm, pored onih vrsta oružja koje treba povući sukladno Minskom sporazumu.
"Ruska strana je preko naših predstavnika u zajedničkom koordinacijsko-kontrolnom centru iznijela taj prijedlog još prije mjesec i pol dana, i ja smatram da je veliko dostignuće što je to sada podržano iu 'normandijskom formatu'", rekao je Lavrov.
Indikativno je da su ministri podržali ruski prijedlog u kontekstu sve češćeg kršenja režima prekida vatre, posebno na području donjeckog aerodroma. U izvješću Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja ističe se da informacije o oružanim sukobima "i dalje svakodnevno pristižu iz različitih područja istočne Ukrajine, naročito iz okoline Donjecka, Mariupolja i Luganska".
Denis Pušilin, stalni predstavnik Donjecke Narodne Republike na pregovorima kontaktne skupine, izjavio je za RIA Novosti da je samoproglašena republika spremna s linije razdvajanja povući tenkove i teško naoružanje kalibra ispod 100 mm.
Nova etapa u rješavanju konflikta
Sergej Utkin, voditelj Odjela za strateške procjene Centra za situacijsku analizu RAN, objasnio je u intervjuu za RBTH da se prekid vatre u Donbasu sada ne poštuje u potpunosti, jer se na liniji fronta i dalje nalazi znatna količina teškog naoružanja koje nije obuhvaćeno Minskim sporazumom.
 |
| Pregled tiska: Ustavna reforma Ukrajine, mogućnost isporuke iranskog plina u EU, Ciprasova posjeta Moskvi |
"Poziv 'četvorke' nije očajnička gesta nego sljedeći tehnički korak. Cilj je da se svo teško naoružanje povuče s linije fronta", naglasio je stručnjak.
Docent Ruskog državnog sveučilišta društveno-humanističkih znanosti Aleksandar Guščin izjavio je za RBTH da situacija u Donbasu još nije do kraja stabilizirana i da konflikt može buknuti s novom silom. "Sada nastupa prilično kritičan trenutak. Stječe se dojam da ukrajinska strana nije zainteresirana za očuvanje primirja. Osjećaju se određene ambicije i na strani DNR-a i LNR-a", konstatirao je stručnjak.
Berlinski susret, po Guščinovom mišljenju, ima i jednu pozitivnu stranu: "Nije bilo nikakvih velikih odluka, ali je Europa zadržala ulogu posrednika i nije se nedvosmisleno stavila na jednu stranu u ukrajinskom sukobu".
Još je rano govoriti o mirovnim snagama
Po riječima ovog eksperta, sada je pitanje hoće li se realizirati Minski sporazum ili će doći do eskalacije nasilja poslije čega i Rusija može izmijeniti svoj stav. "Zasad je stav Moskve takav da postoji nada da će Minski sporazum biti realiziran, a to znači da je rano govoriti o slanju mirovnjaka", naglasio je Sergej Utkin.